Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Dalji razvoj energetskog sektora zahtijeva izgradnju velikog energetskog objekta, posebno ako se ima u vidu da su prošle decenije od izgradnje takvog objekta, ocijenjeno je iz Odbora udruženja energetike Privredne komore (PKCG).
Iz PKCG su agenciji Mina-business kazali da je za razvoj obnovljivih izvora energije (OIE) potreban stabilan sistem koji bi eksponencijalno dao podstrek za gradnju solara i vjetroparkova.
“Projekti 3000+ i 500+ solarnih panela Elektroprivrede (EPCG) predstavljaju impuls za razvoj ovog sektora”, smatraju u PKCG.
U Odboru udruženja energetike su naveli da, pored ekonomskih benefita po osnovu tranzita energije, podmorski elektroenergetski kabl između Italije i Crne Gore, predstavlja dodatni podsticaj za investiranje u nove hidro, vjetro i solarne elektrane, što otvara mogućnost za ekspanziju energetskog sektora i prerastanje Crne Gore u značajnog izvoznika električne energije.
“Već duži niz godina Crna Gora svoje potrebe za električnom energijom u najvećoj mjeri ostvaruje sopstvenom proizvodnjom. Postignuti su značajni rezultati u dijelu proizvodnje iz OIE, te možemo reći da je u tom pogledu Crna Gora dobar primjer u implementaciji preporuka EU«, naveli su iz PKCG.
Nedostajuće manje količine obezbjeđuju se, kako se dodaje, “pametnom” trgovinom na berzama električne energije.
»Energetski bilans Crne Gore za prošlu godinu obuhvata bilanse električne energije, uglja i naftnih derivata. Na osnovu dosadašnjih kretanja može se tvrditi da se, uz blage oscilacije, svi energetski bilansi kreću u okvirima zacrtanih planova«, saopšteno je iz PKCG.
Prema podacima EPCG, za deset mjeseci prošle godine prodato je 727 gigavat sati (GWh), dok je za isti period obavljena kupovina 627 GWh. Crnogorski operator tržišta električne energije (COTTE) je od povlašćenih proizvođača za deset mjeseci otkupio 400 GWh iz OIE.
»Prateći politiku EU u sektoru energetike, dalji razvoj elektroenergetskog sistema Crne Gore je usmjeren na energetsku tranziciju ka zelenim energijama. I pored toga, Termoelektrana (TE) Pljevlja danas možda ima najveći značaj u istoriji svoje četvorodecenijske proizvodnje, bitno doprinoseći stabilnosti elektroenergetskog sistema«, rekli su iz PKCG.
Naime, ukoliko bi se TE ugasila Crna Gora bi morala da uvozi dnevno struju u vrijednosti od jedan milion EUR. Koliko je bitna najbolje pokazuje podatak da ukoliko bi se realizovali svi planirani objekti iz investicija u zelenu energiju njihova godišnja proizvodnja bila bi 1,5 hiljada GWh, dok samo Termoelektrana proizvodi 1,45 hiljada GWh električne energije.
»Takođe, kada su loši hidrološki uslovi 75 odsto potreba Crne Gore za energijom zadovoljava se iz Termoelektrane. S tim u vezi, neophodno je nastaviti sa realizacijom ekološke rekonstrukcije ovog privrednog subjekta, jer opterećenje ugljen-dioksida u ovom momentu nije dovoljan razlog za njeno gašenje. Emisija ugljen-dioksida nije problem sa kojim se suočava samo Crna Gora i treba ga rješavati u saradnji sa svim državama koje su snažno zavisne od uglja«, kazali su iz PKCG.
Prilikom ekološke rekonstrukcije Termoelektrane, koja će trajati tri i po godine, ovaj objekat će gotovo sve vrijeme proizvoditi električnu energiju, osim tokom nekoliko mjeseci u koje će biti uključen i remont.
Iz PKCG su, govoreći o OIE, kazali da su vjetroelektrane u prošloj godini imale stabilnu proizvodnju. Naime, proizvodnja iz OIE (povlašćeni proizvođači) za deset mjeseci je na nivou prošlogodišnje proizvodnje od 400 GWh. Pretpostavka je da će do kraja godine proizvodnja iz OIE biti veća od 500 GWh.
»Procjenjuje se da tehnički vjetropotencijal iznosi približno 900 GWh godišnje. Najinteresantnije zone za eksploataciju vjetropotencijala su priobalna područja- sa većim brzinama vjetra preko šest m/s u prosjeku, i brda oko Nikšića – sa prosječnim brzinama vjetra u rasponu 5,5- 6,5 m/s«, precizirali su iz Komore.
Trenutno su u elektroenergetskom sistemu vjetropark Krnovo, instalisane snage 72 MW, i vjetropark Možura, instalisane snage 46MW, a u izgradnji su još dva vjetroparka Gvozd 54 MW i Braići 100 MW.
»Izgradnja velike solarne elektrane kod Ulcinja, na Briskoj gori, je u prvoj fazi koja predviđa izgradnju 50 MW, godišnje proizvodnje 90 GWh, a druga faza 200 MW, godišnje proizvodnje 360 GWh«, kazali su iz PKCG.
Važan korak u procesu energetske tranzicije predstavljaju projekti Solar 500+ i Solar 3000 +, koje realizuje EPCG u saradnji sa Eko fondom. Finansiranje i subvencioniranje korisnika za kupovinu i ugradnju fotonaponskih sistema odnosi se na snage do deset kW za individualne stambene objekte, odnosno na fotonaponske sisteme snage do 30 kW za preduzeća i građane, vlasnike poslovnih objekata.
»EPCG će za učesnike u ovom projektu omogućiti otplatu na rate koje će biti u visini dosadašnjeg prosječnog računa korisnika, a periodi otplate za segment 500+ biće od četiri do šest godina. Subvenciju od 20 odsto obezbijediće Eko fond, a kompletnu logističku i administrativnu operativu Elektroprivreda«, naveli su iz PKCG.
Iz Odbora udruženja energetike PKCG su, komentarišući visoku cijenu struje na svjetskom tržištu i na koji način se to može odraziti na crnogorske potrošače, kazali da je jedan od najvećih problema sa kojima se suočava Evropa nedostatak električne energije.
“Cijena za BAND energiju, na berzama u okruženju, u prvom kvartalu je u prosjeku iznosila 54,14 EUR po MWh, u drugom 66,92 EUR po MWh, u trećem 109,2 EUR/MWh«, rekli su iz PKCG.
Kada je u pitanju Crna Gora, kako smatraju, nije problem u nedostatku resursa za proizvodnju električne energije već u investicijama.
»Suočena sa deficitom električne energije Crna Gora u svojim razvojnim planovima je predvidjela izgradnju novih energetskih izvora, pa povećanje cijene električne energije treba staviti u funkciju izgradnje novih energetskih izvora«, zaključili su iz Komore.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
