Tivat, (MINA-BUSINESS) – “Odliv mozgova” nije samo problem Zapadnog Balkana, već se sa njim suočavaju veće i razvijenije zemlje, ali je ključ u pronalaženju inovativnih rješenja kako bi se odlazak mladih spriječio, ocijenjeno je na panelu u okviru EGS Adria Samita.
Profesor Ernerst Vlačić je, na panelu Njegovanje talenata, sprečavanje odliva: Osnaživanje mladih inovacija, kazao da je i sam bio dio “odliva mozgova”, problema sa kojim se mnoge zemlje danas suočavaju.
“Ali to nije slučaj samo u ovoj oblasti. Predavao sam širom svijeta, a sličan problem imaju čak i Italija, Španija i Portugalija”, rekao je Vlačić.
On smatra da se kroz društveno inovativna rješenja može doći do sprečavanja “odliva mozgova”, prenosi Mediabiro.
“Zašto im ne platimo godišnju avionsku kartu da se vrate i da sarađuju sa našim akademskim institucijama, start up-ovima. I siguran sam da će svi, ili skoro svi, biti zadovoljni jednom avionskom kartom samo da bi se vratili i družili se sa našim akademcima. Mislim, ovo je jedno rešenje”, saopštio je Vlačić.
Osnivačica Rebel Alliance i bivša ministarka javne uprave u crnogorskoj Vladi, Tamara Srzentić, uporedila je odlazak mladih danas sa periodom sa kraja 90-ih kada je i sama napustila Crnu Goru.
Zemlju je, kako je rekla, napustila 1999, a živjela je u stanu bez garaže, nije postojao ni Skajp, a svoj mjesečni džeparac trošila je na telefonsku karticu, kako bi mogla da se čuje sa porodicom.
“Ali sada, nakon Covid-a, stvarnost se promijenila i većina mojih sadašnjih predavača je prilagođena radu na daljinu. Većina mojih timova radi od kuće, tako da su se vremena promijenila. Ali kada me zamole, posebno mladi ljudi, da im dam smjernice, ili podijelim svoje iskustvo, kažem im da rašire krila i krenu na put koji će im omogućiti da shvate šta žele i šta ih pokreće”, rekla je Srzentić.
Njena organizacija Rebel Alliance, kako je kazala, prilika je za ljude iz cijelog svijeta da dođu u naš region i daju svoj doprinos Vladama, a kroz povezivanje ljudi iz dijaspore.
“Namjerno strukturiramo mogućnosti i probleme na nivou grada, na saveznom nivou, u svim vladama na Zapadnom Balkanu i na Jadranu, a onda uključujemo ljude, tako što ć́emo povezati njihove talente sa problemom koji treba da se riješi na terenu”, navela je Srzentić.
Kordinatorka programa Next Gen, Sustineri Partners and Women on Boards Adria, Amina Hujdur, kazala je da je postoje ekonomski i društveni izazovi, ali da ljudi ne odlaze zarad sjajnijeg sunca Španije, ili boljnih tehno žurki u Berlinu.
“Odlazimo zato što se osjećamo marginalizovano i zato što se na mlade u ovom regionu ne gleda kao na važne faktore. Zato se suočavamo sa posljedicama i imamo visok nivo odliva mozgova. Tačno, važno je da ponudimo mogućnosti mladima da se vrate, ali hajde kao prvo da im damo mogućnosti i razloge ne odlaze”, rekla je Hujdur.
Osnivač Exit grupe, Dušan Kovačević, saglasan je da je “odliv mozgova” problem.
“Naravno, postoji mogućnost da se dođe uz podršku dijaspore, ali to je problem. To je veoma važno i ključno pitanje sa kojim se moramo pozabaviti. I jedna od prvih stvari, da bismo se uhvatili u koštac sa tim, moramo dati nadu mladima. Moramo im dati konkretnu viziju. Zato što su posebno od 90-ih godina prošlog vijeka izgubili vjeru da mogu imati održivu budućnost u svojim zemljama”, rekao je Kovačević.
On je dodao da političari i dalje ne pomažu da se ovaj narativ promijeni.
“Zato im moramo dati viziju. Prvo, treba da kreiramo, ili osnažimo politike koje podržavaju omladinsko preduzetništvo i društveni aktivizam. I drugo, predložio bih da se mapiraju najbolji primjeri uspješnih priča mladih projekata, organizacija ili preduzeća. I ne samo da ih prikažemo kao uspješne priče, već da ih mobilišemo da stvore mrežu koja će podržati inicijative koje vode mladi. A onda sa vezom između vlade, akademske zajednice i poslovnog sektora, moramo stvoriti okruženje koje će podsticati kreativnost. I ovo je ključ, ovo je ključni trenutak”, ocijenio je Kovačević.
On je objasnio i da promjene koje donosi tehnologija prevazilaze sve što smo mogli da zamislimo prije samo deset ili 15 godina.
“Skandinavija je prije 100 godina bila jedan od najsiromašnijih regiona u Evropi. A onda su iskoristili četvrtu industrijsku revoluciju da naprave kvantni skok i sada su jedno od najrazvijenijih društava, ne u Evropi, već u cijelom svetu. Tako da definitivno možemo da učimo iz ovih primjera, i ja sam veoma optimističan”, poručio je Kovačević.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
