fbpx
23.9 C
Podgorica
August 18, 2022.
NaslovnicaMINA BusinessPreuzimanje najbolje prakse i učenje kao imperativi

Preuzimanje najbolje prakse i učenje kao imperativi

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Domaći proizvodi u metalskom sektoru slabijeg su kvaliteta i proizvode se zastarjelom tehnologijom, zbog čega je neophodno implementirati najbolje prakse u najkraćem mogućem roku, ocijenio je predsjednik Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije u Privrednoj komori, Slobodan Stanić.

“U jednom intervjuu sam rekao da se stari problemi ne mogu riješiti sa starim načinom razmišljanja, pa iza toga stojim i danas. Ako napravimo uporednu analizu domaćih sa stranim proizvodima, možemo zaključiti da su naši slabijeg kvaliteta, te da se proizvode se zastarjelom tehnologijom, što direktno uvećava troškove i utiče na samu produktivnost”, rekao je Stanić, koji je direktor kompanije Remid Vis.

On je u intervjuu Glasniku PKCG kazao da su nerijetko prisutna i neatraktivna pakovanja, što pored nedovoljno dobre organizacije posla utiče na visoke cijene proizvoda i predstavlja značajan problem, ako se izmjeri sa visoko sofisticiranim ino proizvodima koji se proizvode u velikim serijama, atraktivnom pakovanju i po nižim cijenama.

“Osnovni problem u metalskom sektoru je način razmišljanja i vrijeme kao faktor realizacije, pri čemu je neophodno preuzeti i implementirati najbolje prakse u najkraćem mogućem roku, jer vrijeme košta”, naveo je Stanić.

On je dodao da imperativ mora biti i učenje da se primijeni dato i naučeno.

Stanić je, odgovarajući na pitanje koliko su važni podsticaji i pomoć države, kazao da je ulaganje u budućnost neupitno, kao i činjenica da ako se želi napraviti ručak mora se poći u nabavku namirnica.

“Svjedoci smo da su se u našem okruženju, odnosno Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i na Kosovu, državnim podsticajima omogućile investicione injekcije preduzećima tako što su obezbijeđena sredstva, kroz različite programe podsticajnih mjera, za kupovinu nove opreme u iznosima od 95 odsto, 70 odsto i 50 odsto”, naveo je Stanić.

Kompanija Remid Vis bavi se proizvodnjom rezervnih djelova i raznih mašinskih elemenata.

Stanić je, odgovarajući na pitanje da li se rast cijene aluminijuma, čelika i ostalog repromaterijala, te otežane isporuke sirovina, odrazile na poslovanje kompanije, kazao da su se u periodu tranzicije od 90-tih godina ugasile mnoge proizvodne kompanije.

“Podsjetiću da iskra nekadašnjeg “Radoja Dakića” i dalje stoji u našem preduzeću, a iz te iskre se iznjedrio sistem koji se zove Mašinski centar Remid Vis”, rekao je Stanić.

On je naveo da u svojoj proizvodnji koriste različite materijale, a to su prevashodno razne vrste legiranih čelika i aluminijuma.

“Srećom smo za već ugovorene isporuke na vrijeme nabavili materijal, tako da nas poskupljenje, koje je bilo značajno na berzi metala, nije toliko iznenadilo. Imali smo vremena da nivelišemo proizvodnju prema novim cijenama i rokovima isporuka koji su značajno porasli. Kada kažem sreća, možda i nije baš sreća, već odluka. Naš stav je da je najbolji način da predvidite budućnost ta da je sami stvarate, a to je razmišljanje unaprijed”, kazao je Stanić.

On je naveo da njihov asortiman možda mogu svesti na jedan proizvod, a to je najbolja usluga koju kupac može dobiti.

“Ako sve to pretočimo u asortiman u fizičkom obliku, to su zupčanici i rezervni djelovi različitih namjena koje proizvodimo i koji se koriste svuda, u industriji, proizvodnji hrane i pića, kao i turizmu”, rekao je Stanić.

Djelatnost Mašinskog centra Remid Vis se sastoji iz dva dijela: servisno tehničkog i proizvodnog. Servisno tehnički dio je onaj gdje se rade reparacije složene mašinske opreme, dok u proizvodnom dijelu izrađuju rezervne djelove shodno potrebama kupaca i servisnog centra.

“Cilj nam je da zaokružimo svoje prisustvo na domaćem tržištu proizvodeći sve što se može napraviti u domaćoj režiji, čime bi se supstituisao uvoz. Prema ino kupcima smo ostvarili značajne kontakte gdje se nadamo da će u budućnosti biti ostvarena saradnja”, ocijenio je Stanić.

On je, govoreći o nedostatku kvalifikovane radne snage, posebno imajući u vidu da se sve manje mladih odlučuje za školovanje i rad u realnom sektoru, kazao da se stanje mora popraviti i pronaći način da se dugoročno razmišlja o tom problemu.

“Nedostatak stručnog kadra je i prije korone bio veliki problem, a sa njom se dodatno usložio. Sa jedne strane, imamo nedostatak kadra dok sa druge strane, iako nam podaci Zavoda za zapošljavanje stalno ukazuju na to, da ne postoji dovoljno radnih mjesta za određene struke i zanimanja”, saopštio je Stanić.

On je naveo da poslodavci godinama ‘kukaju’ za određenim profilima stručnjaka, a srednje škole i fakulteti uporno ‘proizvode’ radnu snagu koja nikome nije potrebna.

“Ono što je ljekovito jeste dugoročna projekcija zahtjeva tržišta za radnom snagom. Nažalost, nijedna vlada do sada nije donijela jasne smjernice razvoja i dala poruku obrazovnom sektoru šta je potrebno za narednih pet do deset godina”, dodao je Stanić.

On je kazao da za tekuću poslovnu godinu planiraju investicije za proširenje kapaciteta, kao i uvođenje novih tehnologija obrade, dok će pokušati da naprave čvršću vezu sa svim zainteresovanim proizvođačima koji dijele njihovu ideju o održivom i odgovornom konceptu razvoja Crne Gore.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Poraz crnogorskih odbojkaša u Portugalu

Podgorica, (MINA) - Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore poraženi su večeras u predgrađu Porta,...