Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Razvijene zemlje postižu rast tako što oslobađaju neiskorišćeni potencijal žena na tržištu rada, pri čemu su potrebne aktivne politike u pravcu podsticanja ženskog preduzetništva, ocijenjeno je tokom Kongresa koji se bavi tom oblasti.
Moderatorka panela Važne inicijative za razvoj ženskog preduzetništva u okviru Kongresa ženskog preduzetništva, Marija Risteska iz Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, kazala je da je potrebno da imamo aktivne politike i mjere za podsticanje ženskog preduzetništva.
Rukovoditeljka tima za rodnu ravnopravnost u kancelariji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Kaća Đuričković, smatra da postoji mnogo prostora za unapređenje ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva, za šta je potrebna kontinuirana posvećenost zainteresovanih strana i donosilaca odluka.
Ona je navela neophodnost obezbjeđivanja povoljnih finansijskih sredstava za biznise koje vode žene, pa je njihov fokus prije svega na podršci grantovima.
“Ne možemo se baviti razvojem ženskog preduzetništva a da se ne bavimo unapređenjem kompletnog sistema, počev od obrazovanja pa do tržišta rada”, rekla je Đuričković tokom Kongresa, koji je organizovala Privredna komora (PKCG) u saradnji sa Forumom privrednih komora Jadransko-jonske regije.
Predsjednica tematske grupe za žensko preduzetništvo u okviru EU projekta Mreža evropskih preduzetnika (EEN), Sanja Popović Pantić, govorila je o podršci koju imaju pri Evropskoj mreži preduzetništva pruža kompanijama u vlasništvu žena.
“Ova grupa ima dva prioriteta: jedan je pristup finansijama a drugo je komunikacija i umrežavanje. Za ženske firme omogućili smo da jednom godišnje predstave svoju ideju pred potencijalnim investitorima koji im ukazuju na to kako da unaprijede svoj “pitching” kako bi njihov projekat bio atraktivan za investitora”, navela je Popović Pantić.
Zamjenica generalnog sekretara Unije privrednih komora Italije Unioncamere, Tiziana Pompei, govorila je o ulozi žena preduzetnica u tradicionalno muškim sektorima, ekspanziji inovativnih startapova u Italiji, te važnosti statističkih podataka u oblasti ženskog preduzetništva.
Prema njenim riječima, žene su se upravo u doba pandemije kovida više odlučivale za započinjanje biznisa u sektorima koji zahtijevaju visok stepen stručnosti i digitalnih vještina.
Koordinatorka programa za ekonomsko osnaživanje žena – UN Women, Inicijativa za rodnu ravnopravnost, Anela Lemeš, istakla je tokom svog izlaganja važnost jačanja kapaciteta i ekonomskog osnaživanja žena.
“Svi ulažemo značajne napore u ovoj oblasti, ali nailazimo na brojne probleme, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i na nivou EU”, kazala je Lemeš.
Predsjednica KRUG – Hrvatske poslovne žene iz Splita, Alma Harašić Bremec, kazala je da su hvale vrijedne sve inicijative i aktivnosti koje podstiču žensko preduzetnišvo, te na njima svakako treba nastaviti kontinuirano raditi pronalazeći različite načine kako doprijeti do budućih preduzetnica koje nam dolaze iz različitih krugova, koje su različitih kompetencija, načina života, interesa, a nerijetko koriste različite komunikacijske kanale preko kojih informacije dolaze do njih.
“Ono što nam trenutno predstavlja najveći izazov je održivost novih preduzetničkih projekata koje je nerijetko srazmjerno lako pokrenuti, ali treba znatno više napora, energije, znanja, vještina i podrške za osiguranje kontinuiranog rada i uspješnosti. Naše članice izdvajaju dio svog vremena, svojih znanja, iskustava i dokazanih kompetencija, kako bi mentorirale mlade poduzetnice. Optimalno je mentoriranje u razdoblju od dvije godine, a nakon čega mentorice Kružice ostaju na raspolaganju mentoriranim preduzetnicama”, navela je Harašić Bremec.
Ekspertkinja za konkurentnost Regionalnog savjeta za saradnju (RCC), Evisi Kopliku, kazala je da raduje što je upravo naučnica koja je istraživala rodni jaz u zaradama nedavno dobila Nobelovu nagradu.
Prema njenim riječima, RCC doprinosi podizanju nivoa svijesti u pravcu osnaživanja žena, podstiče unutar regionalnu i saradnju sa EU, te partnerstvo između nosilaca politika i privrednog sektora i preduzetnica.
Savjetnica za projekte u EISMEA, Evropska komisija, Idaira Robayna Alfonso, istakla je da žene imaju veliku ulogu u ekonomskom oporavku, jer su u biznisu proaktivnije.
“Kada uspijemo da ostvarimo robnu ravnopravnost to će doprinijeti otvaranju više miliona novih radnih mjesta u EU”, rekla je Alfonso.
Prema njenim riječima, ključno za EISMEA je unapređenje vidljivosti i promovisanje uspješnih preduzetnica. Ona je predstavila njihove projekte podrške, mentorski rad sa preduzetnicama, kao i nastojanje da što veći procenat preduzeća koje vode žene ostvari finansijsku potporu EU.
Predsjednica Regionalnog savjeta Skadra, Marina Duhani, predstavila je ulogu lokalne zajednice u podršci ženskom preduzetništvu, te informisala o projektima, inicijativama i startegijama koje unapređuju ovu oblast u Albaniji.
Ona je rekla da su preduzetnice generator ekonomije, ali da im treba veća podrška, posebno u pristupu finansijama. Prema njenim riječima, 70 odsto preduzetnica koristi ličnu ili porodičnu štednju kako bi finanisrala otvaranje preduzeća, dok svega 30 odsto koristi kredite banaka.
“Kao najveće barijere žene ističu jaku konkurenciju i nedostatak informacija”, kazala je Duhani, dodajući da je Regionalni savjet Skadra kreirao značajan broj strategija i centara za obuku, sa akcentom na turizam koji se smatra prioritetnim sektorom.
Predsjednica Privredne komore Dubrovnika, Nikolina Trojić, je tokom prvog panela prezentovala rezultate istraživanja koji su sprovedeni na temu podrške ženama u preduzetništvu, po svakoj članici Jadransko-jonskog područja.
Ona je istakla nekoliko ključnih tačaka koje se odnose na preduzetništvo žena i rodnu jednakost, kao i demografske podatke o ženskoj radnoj snazi.
Trojić je takođe podsjetila na istorijat Kongresa preduzetništva žena i ukazala njegovu važnost u vidu napora za podršku i osnaživanje ženskih preduzetnica u regiji.
“Jako je važno sprovoditi istraživanja za procjenu usluga i podrške koje su dostupne poduzećima kojima upravljaju žene putem makroregionalnih javnih tijela, a u skladu sa ciljevima Agende 2030 i prioritetima Evropske komisije i UN-a”, navela je Trojić.
Ljiljana Burzan Nikolić iz Top Women Business Montenegro je kazala da je Top Women Business Montenegro platforma u okviru koje se analiziraju poslovne aktivnosti žena u Crnoj Gori, predstavljaju preduzeća, organizacije, institucije i ličnosti koje su u prethodnih godinu doprinijele razvoju ženske poslovne zajednice.
Specifičnost inicijative je, kako je kazala, analitički pristup ovoj problematici, koji se sastoji u praćenju kretanja broja, učešća i poslovnih rezultata „ženskih preduzeća“ u posljednjih pet godina, kao i praćenju promjena u njihovoj strukturi.
“Ovogodišnja TWBM analiza, između ostalog, pokazuje i da učešće “ženskih preduzeća”, nastavlja trend pada, te u prošloj godini iznosi 20,33 odsto, pri čemu je značajan pad prepoznat kod preduzeća kojim upravljaju žene. Ovakav rezultat navodi nas da se zapitamo da li postojeći modeli podrške više stimulišu vlasništvo žena u preduzećima, pa makar ono bilo i formalno, a nedovoljno njihovu suštinsku uključenost u upravljanje”, kazala je Burzan Nikolić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
