Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Najava zabrane gradnje malih hidroelektrana obeshrabriće dalja ulaganja u tom segmentu energetike, pri čemu posljedica te najave sasvim sigurno može da nadiđe mikroekonomski nivo, ocijenio je ekonomski analitičar, Vasilije Kostić.
“Prva i neposredna posljedica može biti po budžet – oni koji su gradili do sada lex legis, u skladu sa zakonom, vjerovatno moraju biti obeštećeni pa to neposredno protivurječi potrebi stabilizacije budžeta“, rekao je Kostić Dnevnim novinama.
Upitno je, kako je naveo, kako to korespondira sa potrebom razvoja sektora energetike i potrebe za podmirivanjem domaće potrebe za električnom energijom.
„Zatim, to direktno povećava nesigurnost investiranja kako domaćeg tako i stranog, a zna se šta za našu ekonomiju znače investicije”, rekao je Kostić u intervjuu za Dnevne novine, komentarišući ekspoze budućeg premijera Zdravka Krivokapića.
On smatra da se usred bilo kakvog procesa, a proces izgradnje mini hidroelektrana je takav, treba uzdržavati od donošenja generalnih, jednostranih odluka, kao što je zabrana gradnje mini hidroelektrana, koje ne uvažavaju realnost niti specifičnost već djeluju kao “univerzalna metla” koja čisti sve bez ostatka.
„Zbog visokog stepena međuslovljenosti u privrednom sistemu svaka odluka pa i odluka u vezi sa mini hidroelektranama mora biti sagledana sa aspekta uticaja koji prozvodi ili koje može proizvesti, pa tek onda donijeti odluku“, dodao je Kostić.
On je, na pitanje koliko je mandatar u ekspozeu posvetio pitanja ekonomiji budući da je samo ovlaš pomenuo zaduživanje, odgovorio da budući premijer, kao što se može vidjeti, nije u ekspozeu posvetio mnogo prostora ekonomiji, liše nekoliko uopštenih opservacija što, naravno, ne znači da se na ekonomska pitanja neće gledati sa potrebnom pažnjom već je to prije odraz političke potrebe da se sadržajem ekspozea privuče što veća pažnja javnosti i po svaku cijenu naglasi diskontinuitet sa dosadašnjom vlašću.
„U tom cilju se i potenciraju opšta mjesta o prosperitetu, slobodi, jednakosti, napretku i slično dok su nezanimljiva i nerazumljiva ekonomska pitanja u najmanju ruku nepodesna za takvo što. Kako god bilo, stepen bavljenja ekonomije i Vladom i nama, naravno, biće u nesmanjenom intenzitetu spominjao je premijer manje ili više u ekspozeu“, rekao je Kostić.
Budući premijer je najavio zaduženje od makar 500 miliona EUR.
„Premijer je samo najavio činjenicu koju manje više zna čitava javnost i koja je, naravno, posljedica svega što se dešavalo do danas. Potreba za zaduženjem odnosno obezbjeđivanjem nedostajućih sredstava je neophodnost, što je on i najavio kao potrebu njegovog kabineta za obezbjeđivanjem sredstava“, kazao je Kostić.
Teško je, kako smatra, govoriti u datoj situaciji o razvojnom budžetu. Prije bi adekvatan opis situacije bio borba za održivost odnosno stabilizaciju javnih finansija.
„Do sada je likvidnost budžeta uz veliku cijenu održavana, a da li će tako biti ubuduće zavisi dominantno od obezbjeđivanja nedostajućih sredstava i od okončanja kovid krize“, zaključio je Kostić.