Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Početak rata u Ukrajini i povezani događaji značajno su pogoršali ekonomske izglede Crne Gore za ovu godinu, a glavni uticaj je preko turizma, što će dodatno usporiti izvoz, privatnu potrošnju i oporavak zaposlenosti, saopšteno je iz Svjetske banke (SB).
SB je u novom Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, koji je predstavljen danas, navela da se ekonomija Crne Gore snažno oporavila prošle godine, uz rast od 12,4 odsto, što predstavlja najveću stopu među šest zemalja tog regiona.
„Međutim, početak rata u Ukrajini i povezani događaji su značajno pogoršali izglede Crne Gore za ovu godinu, smanjujući stopu rasta na 3,6 odsto, što je pad sa procijenjenih 5,9 odsto prije rata. Glavni uticaj rata na ekonomiju Crne Gore je preko turizma, što će dodatno usporiti izvoz, privatnu potrošnju i oporavak zaposlenosti“, navodi se u izvještaju.
Izvještaj je pokazao da se šest zemalja Zapadnog Balkana suočava sa novim ekonomskim izazovima uprkos neočekivano snažnom oporavku od recesije izazvane pandemijom koronavirusa, prenosi PR Centar.
Šef kancelarije SB za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Crnu Goru, Christopher Sheldon, kazao je da se ekonomije Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, sada suočavaju sa neobično neizvjesnim izgledima.
„S obzirom da globalne neizvjesnosti i očekivana pooštravanja monetarnih uslova utiču na povećanje troškova finansiranja, Crna Gora mora da ubrza strukturne reforme, uključujući reforme penzionog sistema i da vodi obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažila povećane rizike od rata u Ukrajini na crnogorsku ekonomiju zasnovanu na uslugama“, naveo je Sheldon.
Rast BDP-a u ovom regionu dostigao je stopu od 7,4 odsto u prošloj godini, nakon pada od 3,2 odsto u 2020.
Taj povratak na putanju rasta bio je praćen otvaranjem velikog broja novih radnih mjesta, a potražnja za radnom snagom doprinijela je smanjenju siromaštva u svih šest zemalja Zapadnog Balkana.
U izvještaju se navodi da je stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu porasla u prošloj godini na istorijski najviši nivo od 45,8 odsto, prvenstveno vođena oporavkom zaposlenosti u Srbiji i na Kosovu.
Glavni pokretač rasta bio je izuzetno snažan oporavak potrošnje, čemu su doprinijeli fiskalni podsticaji, oslobađanje potisnute potražnje i ublažavanje ograničenja kretanja i putovanja.
Međutim, post-pandemijski oporavak prekinut je početkom rata u Ukrajini, čije se posljedice osjećaju širom regiona.
Prema sadašnjim projekcijama, u ovoj godini stopa rasta na Zapadnom Balkanu iznosiće 3,1 odsto.
Direktorica SB za Zapadni Balkan, Linda Van Gelder, kazala je da se region, uprkos snažnom oporavku od pandemije, sada suočava sa novim izazovima, čiji uticaj dodatno otežava rat u Ukrajini, a među njima su rast cijena energije i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske razmjene i investicija.
„Zemljama Zapadnog Balkana biće potrebna pažljivo promišljena podrška u vidu javnih politika, koje će im omogućiti da nađu izlaz iz ovih kriza i zaštite značajne rezultate ostvarene tokom prošle godine, između ostalog i na polju smanjenja siromaštva“, rekla je Gelder.
Ekonomskim izgledima regiona, kako ocjenjuju iz SB, prijete ozbiljni negativni rizici.
Širenje sukoba ili dugotrajan rat u Ukrajini mogli bi dodatno da otežaju globalnu trgovinu i dovedu do rasta cijena energije i hrane.
Rizici refinansiranja mogu se javiti ukoliko se nastavi trend nepovoljnih uslova na stranim finansijskim tržištima.
Održivost javnog duga može postati razlog za brigu ako se već ograničeni fiskalni prostor dodatno suzi usljed odgovora javnih politika na više cijene energije i hrane uz povećanje troškova refinansiranja.
U kontekstu energetske krize u Evropi, u izvještaju se predstavlja i procjena osetljivosti zemalja Zapadnog Balkana na udare izazvane rastom cijena energije, mjera koje države usvajaju radi ublažavanja njihovog uticaja i mogućih efekata krize na buduću zelenu energetsku tranziciju.
U izvještaju se navodi da na Zapadnom Balkanu ne može biti održivog rasta bez strukturnih reformi u cilju podizanja produktivnosti, jačanja konkurentnosti, ulaganja u ljudski kapital i unaprjeđenja upravljanja.
„U ovom neizvjesnom okruženju, ekonomski rast podstakle bi mjere za smanjenje regulatornih troškova za privredu, povećanje tržišne konkurencije, podršku učešću svih građana na tržištu rada i jačanje nezavisnosti javnih institucija“, zaključuje se u izvještaju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
