Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Plantaže imaju 21 milion EUR kredita, od čega kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF) šest miliona EUR, ali se kompanija obratila bankama i Fondu za restrukturiranje duga, kako do kraja narednog ljeta ne bi plaćala rate i glavnice.
Predsjednik Odbora direktora Plantaža i profesor, Božo Mihailović, rekao je Vijestima da je prije početka epidemije i dejstva koronavirusa, kompanija izmirila sve obaveze za poreze i doprinose prema državi i bila je na bijeloj listi.
“Porezi i doprinosi su plaćeni, iako je bio potpisan ugovor o otplati na rate.To je bila odluka Odbora direktora, kao izraz odgovornosti kompanije prema našoj državi. Od momenta nastaka pandemije, nije bilo moguće otplaćivati ukupne poreze i doprinose (kao i mnoga druga preduzeća u Crnoj Gori), pa dug po tom osnovu iznosi 3,4 miliona EUR. U toku je sređivanje dokumentacije sa Poreskom upravom oko reprograma duga na 24 rate“, dodao je Mihailović.
Odgovarajući na pitanje Vijesti u vezi sa tim ko je odgovoran za tolike dugove i šta je novi Bord tim povodom preduzeo, Mihailović je kazao da je novi bord donio odluku o racionalizaciji poslovanja i smanjenju troškova, primjerenu uslovima u kojima se privređuje, koliko je to maksimalno moguće.
Nova uprava Plantaža nedavno je pozvala vlasnike kompanije da pomognu da se lakše prebrodi ekonomska korona kriza. Na pitanje, šta konkretno traže od države i fondova, Mihailović je odgovorio da je dobra konstatacija da je u pitanju ‘nova uprava’.
”Ovaj odbor direktora izabran je prije dva mjeseca, a izvršni direktor, prije nešto više od mjesec. Za razumijevanje okolnosti u kojima posluju Plantaže treba se osvrnuti na proteklih nekoliko godina. Naime, nakon kontinuiranog rasta prodaje, koje je iznosio preko 30 odsto, u periodu 2015-2019, jer se stalno radilo na njenom poboljšanju, trend je nastavljen u prva tri mjeseca, što je bilo prije korone, pa je prodaja, u odnosu na uporedni period prošle godine, povećana četiri odsto”, naveo je Mihailović.
Posebno ističe tržište Kine, koje je poraslo gotovo pet puta u odnosu na 2014, kao i tržišta regiona, uključujući i domaće tržište, gdje se kroz bolje pozicioniranje, organizovani rad na tržištima i lansiranje novih proizvoda postigao zavidan rezultat i rast prodaje.
“U ovoj godini, usljed pandemije Covid-19, došlo je do naglog pada prodaje na svim tržištima, a posebno domaćem. Taj trend je djelimično zaustavljen i za deset mjeseci imamo na ino-tržištima pad koji iznosi oko 20 odsto, što je iznad globalnog prosjeka, dok je crnogorsko tržište, usljed faktičkog nepostojanja turističke sezone i brojnih ograničenja, imalo pad prodaje više od 50 odsto”, rekao je Mihailović.
Taj trend, kako je kazao, nažalost se očekuje i na kraju godine. Konkretno, prodaja je za devet mjeseci, u odnosu na uporedni period prošle godine, smanjena sa oko 16 miliona EUR na oko deset miliona.
“S druge strane, u toj srazmjeri nije bilo moguće smanjiti izdatke, jer su pojedine vrste troškova u ovoj kompaniji bezmalo fiksni, posebno troškovi koji se odnose na primarnu proizvodnju. Naš konkretan zahtjev je da se obezbijede kreditna sredstava za premošćavanje problema likvidnosti, koji će biti posebno izražen od počeka naredne godine, kada je tradicionalno prodaja naših proizvoda smanjena, a troškovi za pripremu proizvodnje rastu”, naveo je Mihailović.
Ta razlika između mogućih prihoda i objektivnih troškova, posebno je izražena u prvom kvartalu, zbog posebnosti poljoprivredne proizvodnje.
“To nam je pokazao plan priliva i odliva sredstava, sačinjen do kraja prvog kvartala naredne godine. Želim da naglasim da je krajnje vrijeme da svi shvatimo specifičnosti ove proizvodnje, posebno u primarnom segment, odnosno grožđe, breskve, masline, na Ćemovskom polju, na kome, da podsjetim, temperature dostižu u julu i avgustu preko 50 stepeni Celzijusovih”, dodao je Mihailović.
U takvim uslovima uspjeh ne zavisi samo od čovjekovog rada, nego mnogo i od ćudi prirode. Proizvodnja u Plantažama je bitno različita u odnosu na proizvodnju električne energije iz hidrocentrala, pa i proizvodnju piva.
“Mišljenje i preporuke Državne revizorske institucije (DRI) su pod stalnom pažnjom Odbora direktora i biće sve blagovremeno izvršene. Njih ne treba dovoditi u vezu sa aktuelnim problemima poslovanja. Tekući problemi su, prevashodno, eksterne prirode, a ne unutrašnje organizacije i rada menadžmenta”, ocijenio je Mihailović.
Kada je drastično smanjena turistička djelatnost, rad ugostiteljstva, kad nema svadbi, rođendana i drugih sličnih događaja – nema prodaje vina.
“Dodamo li tome da je industrija vina već nekoliko godina u krizi, stvoriće se potpunija slika o problemima svih kompanija u ovoj oblasti, pa i Plantaža. Grdno se varaju svi koji misle da bi oni sve ove probleme lako i jednostavno riješili”, rekao je Mihailović.
On je, odgovarajući na pitanje koliko tačno iznose naknade članovima i predsjedniku Odbora direktora, direktoru i sada savjetnici a bivšoj direktorici Verici Maraš i koja su njena konkretna zaduženja i opis posla, kazao da je naknada članovima Odbora direktora 70 odsto prosječne zarade, a predsjedniku Odbora jedna prosječna zarada, kao što je bilo i u prethodnom sazivu.
“Kompanija je poštovala preporuku Vlade, pa je maksimalna zarada ograničena na tri prosječne plate. Prosječna zarada varira iz mjeseca u mjesec i, nažalost se, zbog sve snažnijeg djelovanja koronavirusa, smanjuje. Tako izvršni direktor ima nešto iznad dvije hiljade EUR neto zaradu, što je na nivou od tri prosječne zarade. Raspoređivanje Verice Maraš je u nadležnosti izvršnog direktora, u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta i njenim stručnim sposobnostima. Njena zarada za oktobar iznosi 855 EUR”, zaključio je Mihailović.
