London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Cijene nafte spustile su se u petak na međunarodnim tržištima ispod 40 USD pod uticajem snažnog pada američkog tržišta dionica i neočekivano snažnog rasta američkih zaliha.
Na londonskom tržištu cijena barela je pala 28 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 39,87 USD. S druge strane Atlantika barelom se trgovalo po 17 centi nižoj cijeni, od 37,13 USD, prenosi SEEbiz.
Raspoloženje na naftnim tržištima obilježio je pad tri glavna američka berzanska indeksa pod uticajem ekonomskih pokazatelja koji nagovještavaju dugotrajan i težak oporavak od pandemije koronavirusa.
„Smjer i dalje diktiraju finansijska tržišta, a to vrijedi i za tržište nafte. Ponovni pad američkih berzi povukao je za sobom i cijene nafte“, rekao je analitičar Commerzbanke Eugen Weinberg.
Pritisak cijenama bio je i neočekivni rast zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u prošloj sedmici, za dva miliona barela, budući da rafinerije sporo obnavljaju preradu nakon oluje u Meksičkom zalivu i široj regiji.
Silaznu putanju cijena podržavaju i pojačane rezervacije tankera za skladištenje sirove nafte i dizela, s obzirom na slabljenje ekonomskog oporavka u uslovima kontinuiranog rasta broja zaraženih koronavirusom.
O rastu zaliha vjerovatno će se razgovarati i na sastanku Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika 17. septembra, iako analitičari procjenjuju da će naglasak biti na striktnom poštovanju postojećeg sporazuma o smanjenju snabdjevanja a ne na dubljim rezovima.
OPEC+ ograničava snabdjevanje kako bi se zalihe smanjile i do kraja godine trebalo bi smanjivati 7,7 miliona barela dnevno.
Raspoloženje na naftnim tržištima prigušio je i američki Senat, budući da nije odobrio republikanski predlog zakona kojim bi se osiguralo oko 300 milijardi USD novih podsticaja u koronakrizi.
Odvojeno je OPEC izvijestio da je cijena barela referentne korpe nafte njegovih članica u četvrtak iznosila 39,83 USD, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan.
