Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Na Wall Streetu su berzanski indeksi pali i prošle sedmice, druge zaredom, što je najviše posljedica korekcije cijena dionica u tehnološkom sektoru, dok su na evropskim berzama indeksi porasli.
Na Wall Streetu je Dow Jones pao 1,7 odsto, na 27.665 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,5 odsto, na 3.340 poena, a Nasdaq indeks 4,1 odsto, na 10.853 boda, prenosi SEEbiz.
Pad tih indeksa drugu sedmicu zaredom najviše je posljedica korekcije cijena dionica u tehnološkom sektoru, koje su pale u pet od posljednjih šest trgovinskih dana.
Pod pritiskom su bile dionice tehnoloških divova, kao što su Apple, Microsoft i Amazon.com.
Taj sektor je ove godine predvodio po rastu. S&P indeks tehnološkog sektor porastao je od početka godine oko 24 odsto, a cijeli S&P 500 indeks 3,3 odsto.
Analitičari su kazali da se radi o zdravoj korekciji cijena, međutim pitanje je koliko će dugo ta korekcija još potrajati.
Premda tom sektoru koronakriza nije nanijela drastične štete, pitanje je koliko je tako snažan rast cijena dionica opravdan.
Postavlja se i pitanje je li i cijelo tržište prebrzo poraslo, s obzirom na to da se ekonomije sporo oporavljaju od koronakrize, uprkos ogromnim fiskalnim i monetarnim podsticajima.
Na svjetskim berzama cijene dionica su u odnosu na izglede za profit kreću na najvišim nivoima od 2000. godine, uoči ‘dot-com’ krize, pa analitičari pozivaju na oprez.
„Svjetske berze snažno su porasle na temelju očekivanja da će se ekonomije oporaviti od ‘lockdowna’. Međutim, kako se na sjevernoj hemisferi bliži jesen, postavlja se pitanje hoće li se situacija s koronavirusom pogoršati. S obzirom na to, postavlja se i pitanje jesu li sadašnje valuacije dionica opravdane”, kazao je ekonomist u firmi Asset Management One, Kozo Koide.
Na spori oporavak od koronakrize ukazuje podatak da je prošle sedmice inicijalni zahtjev za pomoć nezaposlenima podnijelo oko 880 hiljada Amerikanaca, kao i sedmicu prije.
To znači da nezaposlenost u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i dalje ostaje visoka. Neki oblik pomoći za nezaposlene trenutno prima 29,6 miliona Amerikanaca.
Doduše, od aprila do avgusta broj zaposlenih porastao je 10,6 miliona, međutim na vrhuncu koronakrize u februaru i martu bez posla je ostalo oko 22 miliona Amerikanaca.
„Očigledno je da su američkoj ekonomiji potrebne dodatne podsticajne mjere, no izgledi da uskoro do njih dođe prilično su smanjeni”, piše strateg u National Australia Bank, Rodrigo Catril, u osvrtu na situaciju na tržištima.
