Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Javno-privatna partnerstva (JPP) postaju ključan mehanizam za rješavanje infrastrukturnih izazova, spajajući autoritet javnih institucija s ekspertizom privatnog sektora, ocijenjeno je na panel diskusijama u Podogrici.
Na panelima pod nazivom Crna Gora JPP vizija i misija i JPP kao prilika za infrastrukturni razvoj Crne Gore, konstatovano je da je u narednom periodu ključno jasno identifikovati strateški značajne projekte koje država namjerava da realizuje kako bi privukla investitore.
Paneli su održani u okviru druge regionalne konfrencije o JPP, u organizaciji Agencije za investicije Crne Gore, SIGMA-e i Ministarstva finansija, prenosi PR Centar.
Ministar finansija, Novica Vuković, kazao je da su u tom resoru pripremili predvidiv ambijent do 2027. godine, u kojem će imati vrlo ambiciozan plan.
„Crna Gora je trenutno zemlja koja privlači veliki interes investitora. Imamo velike ambicije za 2027. godinu i vjerujemo da ćemo ubrzati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ono što posebno želimo naglasiti jeste da, uz sve infrastrukturne projekte, pripremamo i dodatne inicijative, koje će dodatno osnažiti ekonomski razvoj Crne Gore“, rekao je Vuković.
On je kazao da je nedavno završio posjetu u Vašingtonu, gdje su razgovarali o postignućima tokoma protekle godine.
„Vidljivo je povjerenje investitora u našu ekonomiju, što se odražava kroz poboljšanje kreditnog rejtinga za Crnu Goru. Takav investicioni ambijent daje sigurnost investitorima u vezi sa budućim ekonomskim trendovima“, rekao je Vuković.
Prema njegovim riječima, JPP postaju ključan mehanizam za rješavanje infrastrukturnih izazova, spajajući autoritet javnih institucija s ekspertizom privatnog sektora.
„Ovaj zajednički pristup, sa podrškom međunarodnih partnera kao što je Svjetska banka (SB), otvara mogućnosti za projekte vrijedne oko 350 miliona EUR“, naveo je Vuković.
On je podsjetio da Ministarstvo priprema usvajanje Fiskalne strategije, s fokusom na smanjenje opterećenja na zarade, što čini rad u Crnoj Gori konkurentnim u regionu.
„Ova mjera je privukla pažnju investitora, koji su zainteresovani za osnivanje poslovanja u zemlji zbog relativno niskih troškova rada“, naveo je Vuković.
Ministarka turizma, Simonida Kordić, kazala je Crna Gora ima potrebu za investicijama, navodeći da se to se odnosi na sektor turizma, kao i na druge grane privrede.
„Ukoliko se oslanjamo samo na budžetska sredstva, koliko god ona bila, uvijek su ograničena. Sa jedne strane, država donosi stabilnost kroz zakonski okvir i infrastrukturni koncept, dok sa druge strane, privatni sektor ima menadžersko iskustvo na tržištu. U privatnom sektoru postoji veća efikasnost u menadžmentu, posebno kada govorimo o tržišno orijentisanim privrednim granama, poput turizma“, navela je Kordić.
Ona je podsjetila da u Crnoj Gori postoje primjeri uspješnih JPP-a, gdje privatni sektor preuzima menadžment, a država osigurava infrastrukturu.
„Iako je ovo jednostavan koncept, može biti izuzetno koristan. Ipak, važno je pristupiti mu savjesno, jer smo vidjeli primjere loših privatizacija koji su destabilizovali sektor, posebno u turizmu. No, istovremeno, postoje sjajni primjeri ulaganja u hotele, žičare i druge turističke sadržaje koji su dali fantastične rezultate“, rekla je Kordić.
Ona smatra da država, posebno kroz resor prosvjete, treba da uloži napore u zakonodavni i infrastrukturni okvir, koji će omogućiti adekvatno obrazovanje kadra unutar sistema.
Kordić je ukazala da Crna Gora nije u istoj poziciji kao druge turističke zemlje i da to zahtjeva poseban pristup.
„Turizam je osjetljiva privredna grana, ali za nas predstavlja kamen temeljac privrede. Zato ga moramo tretirati kao stratešku industriju koja ima ne samo tržišni, već i socijalni značaj. Upravo zbog toga, prilikom uspostavljanja JPP-a, moramo imati na umu da država treba da brine o turizmu kao strateškoj industriji“, istakla je Kordić.
Govoreći o izazovima, Kordić je istakla da su javni i privatni sektor veoma različiti.
„Kada pravimo JPP, vrlo je važno da budemo jasni i transparentni u smislu očekivanja, modela, konkretnih aktivnosti i koraka u kojima će se takav partnerski odnos primijeniti. Važno je da taj proces rezultira vrlo transparentnim ugovorima i monitoringom, koji će potvrditi da je sve ispunjeno u skladu sa dogovorom“, navela je Kordić.
Ministarka saobraćaja, Maja Vukićević, ukazala je na značaj JPP-a za razvoj saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori.
„Jedan od prioriteta u ovom kontekstu jeste povezivanje Crne Gore sa regionalnim i evropskim saobraćajnim putevima. Time bi se poboljšao protok robe i ljudi, kao i ekonomska aktivnost, naročito u turističkom sektoru, uz istovremeno očuvanje ekoloških standarda“, rekla je Vukićević
Ona je naglasila važnost koncesija za aerodrome, gdje se analiziraju uspješni primjeri iz regiona.
„JPP bi mogao da ubrza realizaciju planiranih infrastrukturnih projekata, koji uključuju i modernizaciju saobraćajnih terminala. Cilj je osigurati efikasniju realizaciju infrastrukturnih projekata, uštedu za državu i kvalitetniju uslugu za građane“, navela je Vukićević.
Tokom druge panel diskusije pod nazivom JPP kao prilika za infrastrukturni razvoj Crne Gore, direktorica Agencije za investicije, Snežana Đurović, kazala je da su u toj agenciji u protekle dvije godine radili na promociji JPP-a.
„Održavamo stalnu komunikaciju i podižemo nivo svijesti i razumijevanja o tome šta znači projekat JPP-a, uz važnost unapređenja javnih usluga i koristi za građane, kao i podsticanja privatnog sektora da uvodi savremene tehnologije, inovativne pristupe, modernizaciju, smanjenje troškova i obezbjeđivanje visokog kvaliteta usluga u periodu od 20 do 30 godina, koliko traje jedan ugovor u okviru ovog zakona“, obajsnila je Đurović.
Ona je podsjetila da su od 2020. godine do danas, izdali jedno pozitivno mišljenje na projekat JPP – obnova i izgradnja Lokande na Cetinju.
„Najveći izazov su operativni kapaciteti. Javni sektor treba jasno da identifikuje svoje ciljeve i potrebe. U početnoj fazi identifikacije i analize već se suočavamo s izazovima. Radimo zajedno na njihovom prevazilaženju i verujem da ćemo uskoro preći taj stepenik“, rekla je Đurović.
Ona je istakla da rade i na obukama, kako bi podigli nivo kapaciteta u lokalnim samoupravama, gdje JPP može dati najbolje rezultate, prepoznavanjem projekata koji bi se mogli sprovesti kroz ovaj model i doprinijeti razvoju lokalnih zajednica i otvaranju novih radnih mjesta.
„Jedan od ključnih ciljeva je povezivanje svih aktera, otvoreno razgovaranje o potrebama javnog sektora i motivisanje privatnog sektora da se uključi u ovu vrstu saradnje, uz uključivanje međunarodnih finansijskih institucija koje nam mogu pomoći, ne samo sredstvima, već i boljim finansijskim rješenjima“, navela je Đurović.
Direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki, Jelena Jovetić, kazala je da Crnoj Gori nedostaje javna infrastruktura, navodeći da je to pitanje kojem su svi posvećeni sa nivoa vlasti da se riješi.
„Izgrađena infrastruktura, bez obzira koji izvori finansiranja bili, sjutra povlači ogromne troškove održavanja. Imamo određene objekte javne infrastukture koje smo izgradili iz javnog budžeta države, koje dajemo na upravljanje lokalnom nivou vlasti“, navela je Jovetić.
Ona je istakla da su posebno fokusirani na male projekte JPP-a, koji se, kako je kazala, jednostavnije pripremaju i realizuju i koji pružaju širok prostor za učešće malog i srednjeg biznisa.
„To je šansa Crne Gore i to je šansa za razvoj takvih projekata, dominantno na lokalnom novou“, navela je Jovetić.
Predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić, istakla je da kroz model JPP vidi mogućnost da se suočimo sa nekim izazovima ekonomije.
„Prije svega, to su infrastrukturni projekti. Saglasni smo da nedostatak adekvatne infrastrukture – putne, željezničke i avio, predstavlja prepreku za dalji rast konkurentnosti naše ekonomije, te upravo tu vidimo priliku za realizaciju prvih projekata u ovom segmentu“, navela je Drakić.
Prema njenim riječima, uloga privatnog sektora je veoma značajna, jer vjeruje da će privatni sektor koristiti svoje resurse i kasnije upravljati tim projektima, a na drugoj strani pronaći načine da ostvari profitabilnost.
„Osim toga, ovakvi projekti donose nova radna mjesta, što je od koristi za obje strane u ovom poslu“, dodala je Drakić.
Ona je napomenula da ne treba razmišljati samo o velikim projektima, jer je struktura crnogorske privrede takva da se kroz model JPP mogu realizovati i manji projekti.
„Prema našem zakonu, to su projekti do pet miliona EUR, što otvara brojne mogućnosti za kompanije koje se mogu fokusirati na projekte kao što su efikasno upravljanje studentskim domovima, otkup i reciklaža otpada. U oblasti zaštite životne sredine, takođe postoji mnogo projekata koji bi mogli biti interesantni za privatni sektor“, navela je Drakić.
Generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore, Mišela Manojlović, kazala je da JPP nije novi koncept u Crnoj Gori, podsjećajući da su ga opštine koristile još od 2000. godine.
„U ovom okviru, privatni sektor je odigrao važnu ulogu u pružanju usluga kroz javne tendere“, navela je Manojlović.
Ona je podsjetila na primjer uspješnih projekata, kao što je izgradnja tržnog centra i projekti javne rasvjete, koji su omogućili privatnim investitorima da ulože sredstva u infrastrukturu, dok su opštine zadržale nadležnost.
„Trenutna situacija je zaustavila mnoge investicije u sektoru JPP, što je rezultiralo propuštenim prilikama i negativnim uticajem na ekonomski razvoj i depopulaciju sjevernog dijela Crne Gore“, rekla je Manojlović.
Izvršni direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham), Marko Miročević, kazao je da postoji interesovanje američkih investitora za ulaganje u Crnu Goru.
„Američke kompanije donose nove tehnologije, način rada i prakse, imaju principe zaštite životne sredine i brige o zajednici. To je sve bitno, jer bi to moglo biti prepoznato kroz projekte o JPP“, naveo je Miročević.
On smatra da je neophodno precizno identifikovati projekte od strateškog značaja koje država želi da realizuje.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS