Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Izgradnja 400 kV dalekovoda od Lastve do Pljevalja je najvažniji energetski projekat u Crnoj Gori i šire, i bez njegove realizacije nema ni zelene tranzicije, ocijenio je izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), Ivan Asanović.
„Završetkom te investicije, kompletiraće se 400 kV prsten u Crnoj Gori, čime se značajno podiže sigurnost i pouzdanost rada prenosnog sistema“, rekao je Asanović listu Elektroprivreda.
On smatra da će to doprinijeti daljem razvoju privrede, naročito kada je u pitanju turizam, i to podjednako na sjeveru i jugu, a omogućiće i integraciju obnovljivih izvora električne energije u opštinama kroz koje prolazi.
„To će uticati na smanjenje gubitaka i dalji razvoj tržišta električne energije“, kazao je Asanović.
On je dodao da CGES, poštovanjem najstrožih domaćih i međunarodnih propisa i zakonske regulative, teži da negativne efekte tog projekta svede na minimum.
„Uprkos svemu, izgradnja dalekovoda nije završena. Ostalo je nekih deset odsto nerealizovanog posla, čiji se završetak očekuje do kraja godine. Apelujemo na nadležne državne organe, naročito one koji učestvuju u postupku eksproprijacije, da pomognu realizaciju tako složenog projekta“, poručio je Asanović.
On je objasnio da je dalekovod, kao i podvodni kabl prema Italiji, dio je projekta Trans-balkanskog koridora, koji je skup elemenata elektroprenosne mreže i treba da omogući bolje međusobno energetsko povezivanje Crne Gore, Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije, ali i njihovo povezivanje sa neposrednim okruženjem.
Klaster čini i Projekat interkonekcije Crna Gora – Italija, odnosno novi podmorski kabl Lastva – Vilannova, konvertorske stanice u Italiji i Crnoj Gori i TS 400/110/35 kV Lastva, projekti izgradnje i pojačanja unutrašnje 400 kV mreže u Crnoj Gori i Srbiji, kao i izgradnja interkonektivnih dalekovoda 400 kV između Crne Gore, Srbije i BiH.
„Кao što je poznato, prva faza projekta je realizovana i podvodni kabl prema Italiji, zajedno sa TS Lastva i 400 kV dalekovodima do Čeva su u funkciji već tri i po godine, a efekti njegovog rada na CGES su višestruki. Došlo je do značajnog povećanja prihoda od aukcija prekograničnih kapaciteta, kako na granici sa Italijom, tako i na ostalim granicama“, naveo je Asanović.
On je dodao da je samo u prošloj godini taj prihod premašio 40 miliona EUR.
„Izgradnja TS Lastva je omogućila mnogo kvalitetnije napajanje crnogorskog primorja, tako da tokom prethodne dvije ljetnje sezone nije zabilježen nijedan prekid u napajanju električnom energijom prouzrokovan kvarovima na prenosnom sistemu. Takođe, promijenjen je dnevni profil gubitaka u prenosnoj mreži, koji je sada manje-više konstantan. Povećana su opterećenja u prenosnoj mreži, posebno na 400kV naponskom nivou, što je iniciralo promjene u konfiguraciji mreže kako bi se preduprijedili poremećaji zbog paralelnog rada 400kV i 110kV mreže“, saopštio je Asanović.
On je rekao da je uobičajena uklopna šema takva da se sada dio primorskog konzuma napaja iz TS Podgorica 2, a drugi dio iz TS Lastva.
„Takođe, bilo je neophodno unaprijediti procedure analiza sigurnosti i osposobiti operativno osoblje da prepozna moguće kritične situacije i preduzme odgovarajuće mjere u cilju prevencije težih poremećaja. Кao potpuno upravljivi element, HVDC Monita se relativno često koristi za poboljšanje operativne sigurnosti kako u sistemu CGES-a i susjednim sistemima, tako i u sistemu Italije“, kazao je Asanović.
On je saopštio da su razvoj prenosne mreže i skok cijene električne energije na tržištu uslovili veliko interesovanje investitora za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Pojednostavljenju procedure priključenja obnovljivih izvora energije (OEI) na prenosni sistem doprinijele su i, kako je dodao, izmjene zakonske regulative u prethodnom periodu.
„CGES je u posljednjih nekoliko mjeseci primio više desetina dopisa brojnih investitora za priključenje na prenosnu mrežu. Neki od njih su dobili i najbržu povratnu reakciju, pa su nakon dobijanja urbanističko-tehničkih uslova predali uredan zahtjev za priključenje. U skladu sa propisima, za njih su urađene analize o mogućnostima priključenja i ponuđeni su im nacrti ugovora“, objasnio je Asanović.
On je rekao da su analize pokazale da je na prenosni sistem moguće priključiti oko 1,5 GW instalisane snage u OIE, bez značajnih zahvata na prenosnoj infrastrukturi, dok će za dalju integraciju biti neophodan značajniji razvoj mreže u dijelu dodatnih interkonekcija sa susjedima.
„Кada govorimo o toj problematici, bitno je apostrofirati i uticaj tržišta i promjena u proizvodnji OIE u regionu, a i šire – u cijeloj Evropskoj interkonekciji na sigurnost rada sistema, koji je već neko vrijeme značajno veliki. Navodim primjer događaja od 8. januara 2020. godine, kada je došlo do odvajanja mreže jugoistične Evrope od ostatka interkonekcije. U međuvremenu je bilo više kritičnih događaja koji su mogli da dovedu do sličnih posljedica“, saopštio je Asanović.
On je objasnio da kada se u nekom dijelu interkonekcije pojavi značajan višak snage, to dovodi do pada cijena i posljedično do povećanja tokova ka regionima sa većom cijenom.
„To je i ovih dana slučaj, kada su registrovani značajni tokovi u smjeru zapad-istok, jer se na zapadu pojavio višak usljed veće proizvodnje OIE i pada konzuma, što je dovelo do pada cijene, pa su proizvođači na istoku potisnuli skuplje izvore i okrenuli se uvozu“, rekao je Asanović.
On smatra da će se ti problemi u budućnosti izoštravati trajnim gašenjem izvora na fosilna goriva i povećanim udjelom OIE, pa je neophodno da se mreža što više ojača, kako bi mogla da odgovori pojačanim zahtjevima za tranzitom.
„Drugi značajan problem je obezbjeđenje dovoljnog obima sistemske rezerve u cilju postizanja adekvatne operativne sigurnosti i balansiranja sistema. Pomoćne usluge u Crnoj Gori se nabavljaju regulisano, na bazi metodologije koja nije adekvatna sadašnjem stanju na tržištu, pa je neophodno da se ažurira, kako bi se zadovoljile trenutne potrebe za pomoćnim usluguma i omogućilo adekvatno korišćenje raspoloživih resursa za podršku priključenju planiranih OIE“, kazao je Asanović.
On smatra da bi metodologija trebalo da stimuliše investitore za izgradnju resursa koji omogućavaju bolju regulaciju sistema.
„U regionu se trenutno radi na implementaciji mrežnih kodova u nacionalna zakonodavstva, tako da će procedure, koje su obavezne u cijeloj Evropi, biti na snazi i u jugoistočnoj Evropi“, rekao je Asanović.
On je dodao da bi se projekatom modernizacije i rekonstrukcije visokonaponske opreme, koji se realizuje uz podršku EU, osiguralo, prije svega, podizanje kapaciteta prenosnog sistema, a samim tim i sigurnost i kvalitet napajanja za sve građane i privredu.
„Završetak radova stvorio je uslove za dalji razvoj energetskog sektora Crne Gore, kao i uključivanje države u regionalno tržište električne energije i efikasnije procese za priključenje obnovljivih izvora energije“, rekao je Asanović.
On je kazao da je obezbjeđivanje adekvatne infrastrukture bilo jedan od strateških prioriteta Crne Gore, s obzirom na njen doprinos uspješnom razvoju turizma i ekonomije i njihov pozitivan uticaj na životni standard građana.
„Vjerujem da investicije koje smo završili, kao i one koje su u toku, imaju snažan uticaj na privrednu aktivnost u našoj zemlji i da značajno doprinose povećanju zaposlenosti i rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao i da pozicioniraju kompaniju i Crnu Goru na mjesto jednog od centralnih aktera elektroenergetskih dešavanja u jugoistočnoj Evropi“, rekao je Asanović.
On je najavio nastavak ulaganja u prenosnu mrežu, što potvrđuje i podatak da će u narednih pet godina investirati 195 miliona EUR.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
