Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Investiciono-razvojni fond (IRF), ukoliko želi da odgovori zadatku, mora biti institucija od ugleda u međunarodnom finansijskom okruženju i iznad dnevno-političkih interesa, saopštili su predstavnici bivšeg rukovodstva.
Predstavnici bivšeg rukovodstva IRF-a su, u reagovanju na navode sadašnjeg predsjednika Odbora direktora te institucije, Velizara Kaluđerovića, kazali da je jedini parameter uspješnosti rada svake finansijske institucije, pa i Fonda, broj datih kredita.
„Gospodine Kaluđeroviću, koliko je IRF dao kredita od kada ste na njegovom čelu? To saopštite javnosti“, navodi se u saopštenju predstavnika bivšeg rukovodstva.
Oni su kazali da, u cilju istinitnog i preciznog informisanja javnosti o radu IRF-a do decembra, žele da iznesu činjenice, jer je, kako tvrde, očigledno da se Kaluđerović prvi put suočava sa bankarskim poslovanjem.
„Ne može se neistinom ili poluinformacijama sakriti nesposobnost sadašnjeg upravljanja IRF-om, odnosno ne može se abolirati novo rukovodstvo od neostvarenih zadatih ciljeva. Kaluđerović, u stilu ostalih novih upravljačkih struktura, želi da prikaže kako nije valjalo ništa u prethodnom periodu. Očekujemo da će Kaluđerović ubrzo u lošem svjetlu prikazati prošlogodišnji rezultat IRF-a“, navodi se u reagovanju.
Iz bivšeg rukovodstva su dodali da bi Kaluđerović i njegovi bankarski eksperti trebalo da pročitaju ili da nauče da čitaju revizorske izvještaje IRF-a od 2014. do 2019. godine, koje su radile poznate revizorske kuće – KMPG, Deloitte i Crowe MNE.
Te revizorske kuće su, kako tvrde, dale mišljenje da finansijski izvještaji za te godine objektivno i istinito, po svim značajnim materijalnim pitanjima, prikazuju finansijsku pozicju IRF-a.
„Dakle, mišljenja su bila pozitivna. Posebno je neko trebalo da Kaluđeroviću skrene pažnju na izvještaj koji je za potrebe Evropske investicione banke (EIB) uradila londonska revizorska kuca BDO, a koji se odnosio na dubinsku analizu poslovanja IRF-a. Ta kuća je u novembru 2019. godine dala pozitivno mišljenje na poslovanje IRF-a i preporučila EIB-u da nastavi saradnju sa Fondom i da može da mu odobri novi kredit od 150 miliona EUR“, saopštili su iz bivšeg rukovodstva.
Oni su, komentarišući navode Kaluđerovića da će fokus IRF-a u ovoj godini biti dominantno na finansiranju tekuće likvidnosti, kroz novi paket podrške s akcentom na mikro, mali i srednji segment privrede, kazali da bi bilo dobro da su mu njegovi novi saradnici objasnili šta znači taj termin i kako i kada se koristi.
Iz bivšeg rukovodstva su naveli da je očito da Kaluđerović ne poznaje materiju i da njemu i njegovim novim saradnicima moraju objasniti šta je to segment mikro, malih i srednjih preduzeća.
„Naime, taj segment privrede se klasifikuje sa aspekta broja zaposlenih, aktive i prihoda. Shodno tome, ako do sada nijeste znali, da vam otkrijemo da 98 odsto portfolija IRF-a čine mirko, mala i srednja preduzeća. Takođe, trebalo je da vam savjetnici skrenu pažnju da se ugovori potpisani sa međunarodnim partnerima, prije svega, odnose na finansiranje tog segmenta, osim u dijelu ugovora sa EIB-om gdje je dozvoljeno finansiranje velikih preduzeća u iznosu 15 do 20 odsto vrijednosti ugovora i to naravno uz njihovu saglasnost“, dodaje se u reagovanju.
Bitan elemenat cijele priče je da je za finansiranje svih projekata neophodna njihova saglasnost.
„Dakle, za svaki kredit je, prije konačne odluke i potpisivanja ugovora sa korisnicima kredita, bila potrebna saglasnost međunarodnih partnera“, dodaje se u reagovanju.
Iz bivšeg rukovodstva su se osvrnuli i na prošlogodišnje rezultate Fonda, navodeći da je odobreno 144 miliona EUR kredita, što je 14 miliona više u odnosu na plan, odnosno četiri miliona u odnosu na rezultat iz 2019. godine.
„Realizacija je bila 163 miliona EUR, što je u odnosu na 2019. godinu više 64 miliona. Odobreno je 777 kredita, što je 334 više nego u 2019. godini“, precizirali su iz bivšeg rukovodstva.
U dijelu faktoringa, kao osnovnog instrumenta tekuće lividnosti, otkup je iznosio 141 milion EUR, a naplata 137 miliona, što znači da faktoring bezmalo pokriva sam sebe. To sa pozicije likvidnosti Fonda podrazumijeva da nema dodatnih izdavanja novca.
Iz bivšeg rukovodstva IRF-a su naveli i da je tokom prošle godine urađeno oko 240 reprograma i preko 800 moratorijuma.
„Prema tome, da rezimiramo, ukupno je odobreno 855 kredita i faktoring aranžmana, odnosno 2,34 dnevno ako uzmete da godina ima 365 dana i da je rađeno svaki dan. Ako izuzmete vikende i praznike odobravano je bezmalo četiri kredita dnevno, uz to reprograma i moratorijuma je rađeno gotovo tri dnevno, čime je IRF dao nemjerljiv doprinos u saniranju posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa“, navodi se u reagovanju.
Ukupan iznos odbrenih kredita i faktoring iznosili su 206 miliona EUR, dok je realizacija, odnosno iznos sredstava koji je pušten u privredu Crne Gore, iznosila 304 miliona. Naplata je, i pored pandemije, u prošloj godini iznosila 221 milion EUR.
Iz bivšeg rukovodstva su kazali da je prošle godine potpisan ugovor sa EIB-om vrijedan 50 miliona EUR, od čega je povučeno samo 15 miliona, što znači da Fond ima na raspolaganju još 35 miliona.
Takođe, oni su podsjetili da je aplikacija za kredit u iznosu od 150 miliona EUR, takođe od EIB-a, počela u prvoj polovini prošle godine, na osnovu preporuke revizorske kuće BDO, koja je radila dubinsku analizu poslovanja Fonda.
„Takođe, ugovor sa Francuskom agencijom za razvoj pripeljemen i trebalo je da se potpiše u januaru ove godine. Prema tome, ne kitite se tuđim perjem. Suštinski vam je ostalo, fudbalskim rječnikom rečeno – samo da ugurate loptu u gol“, poručili su iz bivšeg rukovodstva IRF-a.
Oni su, govoreći o potencijalima Fonda od momenta kada je Klauđerović stupio na dužnost, kazali da IRF raspolaže sa 100 miliona EUR sredstva koja su operativna za poslovanje, odnosno za realizaciju.
„Kao što smo i ranije napomenuli, osim 35 miliona EUR iz Covid ugovora odobrenog i potpisanog sa EIB-om u septembru prošle godine, koji su raspoloživi za realizaciju, IRF je početkom februara na raspolaganju imao i 65 miliona EUR sredstava na računu. Toliko vam je prethodno rukovodstvo ostavilo. Obaveze po osnovu odobrenih, a neisplaćenih kredita, iznose oko 30 miliona“, precizira se u reagovanju.
Iz bivšeg rukovodstva su Kaluđeroviću kazali da mu, prije nego što bilo što napiše, savjetnici kažu kolika je bila naplata za prva tri mjeseca ove godine.
„Mi vam sa sigurnošću, iz dosadašnjeg iskustva rada u Fondu, možemo kazati da je mnogo veća od neophodne za uredno servisiranje obaveza, kao i za realizaciju novih kredita“, poručili su iz bivšeg rukovodstva.
Oni tvrde da likvidnost IRF-a može biti ugrožena ako Vlada, koja kreira poslovni ambijent i koji tangira sva preduzeća i Fond, nastavi da radi na način kao u posljednja četiri mjeseca, gdje je pad prometa u svim djelatnostima izmedju 40 i 100 odsto.
„Na taj način ne bi bio ugrožen Fond, nego cijela država, jer je to sistem spojenih sudova“, navodi se u reagovanju.
Iz bivšeg rukovodstva su kazali da je Kaluđerović, što se tiče zahtijeva prema Vladi za dokapiltalizacijom, trebalo da prenese informaciju do kraja.
„Tačno je da je tražena dokapitalizacija, ali zato što je IRF od početka bio dio svakog paketa Vlade, a treći paket mjera je uključio IRF u realizaciji svih projekata u cilju prevazilaženja posljedica pandemije. To je sve usložnjavalo rad IRF-a. Međutim, isti zaključak Vlade sadrži još jednu informaciju, koju namjerno krijete, da je ona odobrila ta sredstva, ali da se ista vrate kada se potpiše ugovor sa EIB-om. Kako je isti potpisan u septembru prošle godine, sredstva nijesu uplaćena iz tog razloga. Toliko o vašoj istini“, poručili su iz bivšeg rukovodstva.
Prethodno rukovodstvo IRF je, kako tvrde njegovi predstavnici, dostavilo sva tražena dokumenta u vezi sa Abu Dabi fondom nadležnim organima, sve sa ciljem da se jasno utvrdi uloga Fonda u tom projektu.
„Kada govorite o kreditima, kako vi kažete, članovima porodice predsjednika Mila Đukanovića, potrebno je da kažete i to da i ti ljudi imaju pravo da se prijave za kredit i da ispune sve uslove. Potrebno je da kažete da je taj kredit prethodno odobrila Centralna banka (CBCG) i da kažete da je odluka Odbora direktora IRF-a bila uslovna. To je značilo da će Fond, kada se ispune određeni uslovi, ponovo razmatrati taj kreditni predlog. To je potpuna informacija“, rekli su iz bivšeg rukovodstva.
Oni su Kaluđerovića podsjetili da je bio istaknuti član partija čiji su predsjednici bili Momir Bulatović, Milo Đukanović, Predrag Bulatović i Srđan Milić, a da je sada istaknuti član partije čiji je predsjenik Aleksa Bečić.
„Da bi vodili IRF nije dovoljno biti istaknuti član neke ili nekih partija, već je potrebno nešto i znati o bankarskom poslovanju. Potrebno je imati znanje da bi se bilo na čelu finansijske institucije koja mora odgovoriti potrebama privrednika i crnogorske ekonomije. U biznisu ne postoje mali, srednji i veliki, već postoje uspješni i neuspješni”, naveli su iz bivšeg rukovodstva.
Oni su zaključili da IRF mora biti razvojna institucija, od predsudnog značaja za crnogorsku ekonomiju, posebno u periodu koji slijedi.
