Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Halal turizam se svakim danom sve više razvija i zauzima značajnije mjesto u sveukupnoj turističkoj industriji, a takav vid turizma bi mogao da obogati ponudu crnogorske destinacije, ocijenjeno je na okruglom stolu u Privrednoj komori (PKCG).
Na okruglom stolu na temu Halal turizam – potencijal za rast i razvoj saopšteno je da rast populacije koja konzumira halal proizvode i usluge, kao i njihova kupovna moć čine to tržište izuzetno atraktivnim.
Okrugli sto, koji je održan u petak, organizovala je PKCG u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice i Udruženjem za promociju i razvoj islamske ekonomije u Crnoj Gori.
“Predviđa se da će do naredne godine vrijednost tržišta halal turizma iznositi 200 milijardi USD. Zato razvoj ovog oblika turizma postaje sve važniji, posebno za zemlje gdje je turizam strateška privredna grana”, navodi se u saopštenju PKCG.
Sekretarka Odbora turizma i ugostiteljstva PKCG, Sanja Marković, kazala je da je halal turizam novi oblik turističke ponude koji podrazumijeva da turistima muslimanima budu omogućeni, između ostalog, uslovi za obavljanje vjerskih obreda i halal ishrana.
“Halal sertifikovanje je dobra prilika i za razvoj kongresnog turizma i otvara vrata novog i isplativog – halal tržišta. Iako je hrana najbitniji element, halal se odnosi i na različite vrste kozmetike, lijekova, ali i usluga kao što je trgovina ili islamsko bankarstvo”, rekla je Marković.
Prema riječima generalnog direktora Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu, Ćazima Hodžića, halal turizam može obogatiti ponudu crnogorske destinacije.
“Moramo da ispratimo svaki novi trend ako želimo da budemo ozbiljno turističko odredište”, kazao je Hodžić.
Prema njegovim riječima, halal turizam je doprinio da Hrvatsku posjeti 40 odsto više turista iz muslimanskih država.
On je predstavio rezultate crnogorskog turizma tokom prošle godine i kazao da je sve veći broj gostiju iz islamskih zemalja.
“Uvjeren sam da će naši hotelijeri uvažiti značaj halala i njegov sertifikat uvrstiti u svoje sisteme kvaliteta”, rekao je Hodžić.
Portparolka Nacionalne turističke organizacije (NTO), Nina Vukčević, kazala je da Crna Gora mora da prati trendove ako želi da se pozicionira kao svjetska turistička destinacija.
“Gosti sa Bliskog istoka traže poštovanje halal standarda. Te države su važna emitivna tržišta za brojne destinacije širom svijeta”, rekla je Vukčević.
Ona je navela da je planirana promocija Crme Gore na EXPO Dubai 2020, kao i uvođenje cjelogodišnje linije Tivat-Dubai-Tivat.
Takođe, bilježe se sve bolji rezultati što se posjete turskih turista tiče, kojih je prošle godine bilo 44 hiljade, a ostvarili su 107 hiljada noćenja.
Predstavnik Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada, Enis Ljuljanović, kazao je da je u Podgorici 27. i 28. juna prvi put organizovan Sajam halal proizvoda i usluga, u okviru kog je i skup u Privrednoj komori.
“Glavni grad će i ubuduće podržavati ovakve i slične projekte. Pozivam podgoričke hotelijere da se zainteresuju za sticanje halal sertifikata, te se nadam da će oni vrlo brzo imati u ponudi i ovaj vid turizma”, kazao je Ljuljanović.
Direktor Udruženja za promociju i razvoj islamske ekonomije u Crnoj Gori, Arslan Hajdinaga, kazao je da oni stoje iza organizacije prvog Montenegro halal EXPO-a koji se održavao ispred Sat kule u Podgorici.
“Halal sajmovi su nešto novo kod nas, ali ne i u regionu – Albaniji, Kosovu, Bosni i Hercegovini (BiH) i Srbiji. Region reaguje na novu turističku potražnju i sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da smo i mi u Crnoj Gori prepoznali šansu, potencijal koji možemo koristiti, te krenuli da organizujemo događaje koji promovišu halal industriju, standard i turizam”, rekao je Hajdinaga.
Rukovodilac Centra za certifikovanje halal kvaliteta iz Hrvatske, Aldin Dugonjić, kazao je da riječ halal znači dozvoljeno, što je suprotno od haram, što znači zabranjeno, odnosno mešbuh – sumnjivo.
“Pogrešno je ograničavanje halala samo na prehranu, već se on odnosi na kozmetiku, poslovanje, odijevanje, komunikaciju i zaradu”, naveo je Dugonjić, ističući da je halal prihvatljiv za sve.
On je kazao da je prisutan u svim prehrambenim navikama i područjima svijeta, prihvatljiv za sve životne dobi i pripadnike drugih vjeroispovijesti.
“Riječ je o zdravstveno ispravnim proizvodima koji su predmet dodatnih kontrola”, dodao je Dugonjić.
Halal turizam se ne razlikuje mnogo od uobičajnog. Riječ je o djelatnosti koja pored zadovoljenja dva osnovna aspekta, uslova za obavljanje vjerskih obreda i halal ishrane, takođe obuhvata aktivnosti organizovanja i realizacije putovanja, smještaj, kao slobodne aktivnosti, izlete, obilaske i rekreacije.
Iz PKCG je saopšteno da 70 odsto gostiju sa halal tržišta dolazi iz 15 zemalja – šest država Arapskog zaliva, 37 odsto, tri jugoistočne Azije deset odsto, Turske, Irana 16 odsto i zapadnoevropskih sedam odsto.
“Najveći potrošači u halal turizmu su iz Saudijske Arabije sa 17,8 milijardi USD, Ujedinjenih Arapskih Emirata 12,6 milijardi USD, Kuvajta 9,7 milijardi USD, Katara 9,5 milijardi USD, Indonezije 7,6 milijardi i Irana 7,5 milijardi”, zaključuje se u saopštenju.
