Budva, (MINA-BUSINESS) – Zemlje regiona kreću se dobrim pravcem kada je u pitanju konvergencija, saopštila je profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Gordana Đurović i dodala da je od početka Berlinskog procesa napravljen impresivan rezultat.
Đurović, koja je bila moderator na prvom panelu u okviru Konferencije o ekonomiji koju organizuje Privredna komora (PKCG) u hotelu Splendid, kazala je da se konveregencija dešava i da se ubrzavaju procesi u prenošenju evropskih standarda.
„Mislim da je od početka Berlinskog procesa do danas napravljen zaista impresivan rezultat“, rekla je Đurović i dodala da se on razvio na ozbiljnom nivou.
Iz PKCG je saopšteno da su se tokom prva dva panela Konferencije o ekonomiji, koja je počela danas, mogle čuti interesante teme o ekonomskim prilikama tokom Berlinskog procesa, kao i iskustva preduzetnika iz Njemačke, Crne Gore i regiona.
Đurović je navela da je dat veliki doprinos ekonomskoj tranzciji i regionalnom dijalogu.
„Vidimo iza sebe dosta rezultata, a deblokada CEFTA sporazuma je suštinski jedan od najvećih simbola dijaloga u regionu i jačanja saradnje“, rekla je Đurović.
Ona je istakla da CEFTA daje optimizam da će biti više ugovora o mobilnosti i prilika za saradnju, te pozdravila Sporazum o pristupu visokom obrazovanju koji takođe doprinosi mobilnosti.
„Svaka zemlja bi trebalo da bude zadovoljna rezultatima Berlinskog procesa, koji su veći nego što smo svi očekivali. Integralna komponentna procesa je inkluzivnost i ekonomije treba da sarađuju u jednakom obimu. Berlinski proces je motor koji nas vuče ka usvajanju evropskih standarda“, poručila je Đurović.
Izvršni direktor German Economic Team -a, Ricardo Giucci, predstavio je ključne nalaze studije o ekonomskom razvoju na Zapadnom Balkanu u poslednjih deset godina, s fokusom na ispunjenje ciljeva iz Berlinskog procesa.
„Prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u proteklih deset godina bio je 3,1 odsto na nivou cijelog regiona. Skoro dvije trećine izvoza iz regiona ide u EU, dok više od polovine uvoza dolazi iz EU, što znači da je EU ostala najvažniji trgovinski partner regiona. U oblastima kao što su trgovinska, poreska i politika zapošljavanja, zabilježen je značajan napredak, iako postoji prostor za dalja poboljšanja“, rekao je Giucci.
Kako je naveo, strane direktne investicije u regionu bile su impresivne, sa prosjekom od 5,8 odsto BDP-a, što je prilično visoka cifra, a trend je uzlazan.
„To ukazuje na pozitivna dešavanja, a posebno se ističe Crna Gora, gdje privlačenje stranih direktnih investicija iznosi deset odsto od ukupnog BDP-a godišnje, što je dvostruko više od regionalnog prosjeka“, precizirao je Giucci.
Ministar regionalnog i investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Ernad Suljević, je takođe iskazao zadovoljstvo zbog postignutih rezultata u okviru Berlinskog procesa, te najavio da će Vlada ostati posvećena procesu EU integracije.
„Pokušavamo kroz sve ove procese da pravimo nove strategije kako bi se što prije približili EU. Posljednjih deset godina bilo je mnogo aktivnosti povezanih sa razvojem dobrosusjedskih odnosa i sprečavanjem organizovanog kriminala i korupcije. Iz ugla Vlade, Crna Gora će ostati posvećena Berlinskom procesu. Naš cilj je da 2028. zvanično postanemo članica EU“, naveo je Suljević.
On je podsjetio da su ukidanje viza, rominga i međusobno priznavanje diploma, samo neki od uspjeha koji su obilježili proteklih deset godina, kako bi se svi zajedno približili vrijednostima EU.
Ministarka industrije preduzetništva i trgovine Kosova, Rozeta Hajdari, foksuirala se tokom izlaganja na pozitivan primjer te države koja podstiče reforme i s regionom se približava ka EU.
„Za Kosovo je vladavina prava primarni proces ka
osiguranju regionalne saradnje i ekonomske sigurnosti. Na osnovu OECD izvještaja, Kosovo je prva država po olakšavanju trgovinske razmjene i sa najvećim ekonomskim rastom od 4,1 odsto, uz bilježenje snažnog porasta izvoza i investicija, naročito iz EU“, rekla je Hajdari.
Predstavnica GIZ-a, Tanja Bošković, koja je bila moderatorka panela 2014-2024 iz ugla poslovne zajednice, naglasila je da je suštinski fokus ove inicijative povezivanje regiona i stvaranje jedinstvenog tržišta.
Ona je podsjetila na usvajanje Akcionog plana za Zapadni Balkan na samitu u Sofiji prije četiri godine i na činjenicu da je sada, u Berlinu, usvojen novi.
„Ključno pitanje je da li su ti planovi ostvarili zacrtane ciljeve i je li region postao povezaniji i spremniji za integraciju u evropske tokove. Najbolji odgovor mogu nam dati preduzetnici koji posluju na Zapadnom Balkanu, jer oni, kao krajnji korisnici politika, osjećaju sve mjere na svojoj koži, ali i oblikuju našu ekonomsku stvarnost“, rekla je Bošković.
Potpredsjednik BASF grupe odgovoran za jugoistočnu Evropu, Thomas Narbeshuber, je istakao da su zemlje Zapadnog Balkana u ekonomskom smislu obavile dobar posao u sklopu Berlinskog procesa.
„Trgovinski bilans u protekle dvije godine je bio pozitivan između Njemačke i Zapadnog Balkana, dok je bilans između Njemačke i nekih drugih zemalja bio negativan. Zapadni Balkan se razvija, ali je krenuo sa vrlo niske polazne vrijednosti. Možemo reći da je Srbija jasna predvodnica u smislu našeg prometa, a druge zemlje imaju potencijal da je sustignu“, naveo je Narbeshuber.
Predsjednik Odbora direktora Financial Solutions Podgorica, Milorad Katnić, smatra da je ova perspektiva dobra za sagledavanje postignutog i onoga što treba uraditi na evropskom putu.
„U finansijskom dijelu region djeluje bliži EU standardima, a primjetna je veća mobilnost mladih i brojne inicijative su pospješile ovaj proces. Geopolitička perspektiva je promijenjena – prije deceniju je bila pauza u proširenju, a sada se EU snažno zalaže da joj region što prije i formalno priđe. Pravo je vrijeme da iskoristimo priliku za formalnom i suštinskom integracijom u EU koja podrzaumijeva i promjenu sistema vrijednosti“, poručio je Katnić.
Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma, Stjepan Udovičić, naglasio je da ta kompanija mora biti dio brenda zemlje, dio paketa za stranog investitora i da se trude da nivo usluge, optičku i 5G pokrivenost drže na nivou koji je najmanje jednako dobar kao u EU, koja za njih predstavlja benčmark.
„Mreže u Crnoj Gori su vrlo konkurentne EU i teško možemo biti prepreka stranim investorima za bilo koji vid poslovanja“, zaključio je Udovičić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
