Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Za Crnogorsku komercijalnu banku (CKB) je, prema riječima njenog glavnog izvršnog direktora Pala Kovacsa, akvizicija Podgoričke jedan od najznačajnijih projekata u njenoj istoriji, a usmjeriće se na povećanje zadovoljstva klijenata kroz nove proizvode posebno u digitalnoj sferi.
“Radi se o tehnološki i organizaciono zahtjevnom projektu. Razlog za to leži u činjenici da nam je bio cilj da izgradimo banku koja će uvažiti prednosti i CKB i Podgoričke banke, banku koja će tehnološki biti najsavremenija u datim uslovima i sa brojnim benefitima za klijente”, rekao je Kovacs u intervjuu za Pobjedu.
On je kazao da su naporno radili da njihovi postojeći klijenti ni u jednom momentu nikako ne osjete da svakodnevni bankarski poslovi trpe usljed integracionih aktivnosti.
“U tome smo i uspjeli. CKB je zahvaljujući profesionalnim timovima i predanom radu uspješno odgovorila na ovaj izazov i nastavlja svoje poslovanje kao visoko likvidna, stabilna i pouzdana banka koja uživa povjerenje svih svojih klijenata, dodatno ojačana pripajanjem Podgoričke banke i usvajanjem njenih vrijednosti i sinergije sa najboljom ponudom i zaposlenima”, naveo je Kovacs.
CKB će se, kako je najavio, usmjeriti na povećanje zadovoljstva klijenata kroz nove proizvode posebno u digitalnoj sferi.
“Savremene tehnologije, promjena načina života, utiču na neophodnost brzih rješenja za elektronska plaćanja, pa će se naša banka usmjeriti na obezbjeđivanje kvalitetnih rješenja našim klijentima i mogućnost da im elektronski proizvodi budu još dostupniji. Spajanjem CKB i Podgoričke banke povećali smo broj filijala CKB-a u odnosu na dosadašnju prisutnost, kao i broj bankomata”, kazao je Kovacs.
Uz dostupnost CKB GO elektronskog plaćanja žele da budu prisutni i u manjim sredinama, gdje za sada nema filijala. Povećanje kvaliteta usluga i orijentisanost na potrebe svakog od 118 hiljada klijenata je veoma važno.
Kovacs je, odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje stanje u crnogorskoj privredi i bankarskom sektoru, kazao da je bankarski sektor u Crnoj Gori stabilan i likvidan, a imati zdrav bankarski sektor koji je pokretač ekonomskog rasta je presudno, jer podržava razvoj i očuvanje poslovanja i radnih mjesta.
“Banke su proaktivno odgovorile na Covid krizu nudeći moratorijum na otplatu kredita klijentima u skladu sa propisima regulatora. Ovaj projekat pokazao je dobru sinergiju CBCG i poslovnih banaka što je pomoglo u ublažavanju neočekivanih posljedica koje je Covid nanio”, naveo je Kovasc.
On je, govoreći o kretanju kamatnih stopa u narednoj godini, kazao da je teško jednostavno odgovoriti na to pitanje, jer ni povećanje ni smanjenje ne zavisi od želje ili odluke jedne banke.
“Kamatna stopa zavisi od više kontradiktornih faktora. Prvo, zbog krize, opšti rizik kreditiranja je povećan. Zbog toga banke treba da su opreznije. Nasuprot tome, zbog usporavanja ekonomije u svijetu, i u Crnoj Gori, postoji višak likvidnosti i kapitala koji traže prostor za nove investicije. Tako da velika likvidnost vodi do pada kamatnih stopa”, objasnio je Kovacs.
On je dodao da su trezor i Ministarstvo finansija Crne Gore iskoristili momenat kada je likvidnost na tržištu velika i kada je interesovanje, naročito američkih investitora, za evropsko tržište veliko, tako što su uspješno emitovali 750 miliona EUR obveznica po vrlo povoljnim uslovima.
“Treći element koji utiče na kamatne stope, tako što ih povećava, jesu lokalni uslovi za kreditiranje”, kazao je Kovacs.
On je naveo i da nije jednostavno predvidjeti ekonomska kretanja u narednoj godini.
“Prošla godina je bila jedna od najboljih poslovnih godina pa smo imali velika očekivanja i za ovu. Nažalost, epidemija je usporila taj napredak. Nadam se da će to biti kratkotrajno, iako posljedice epidemije sa kojima se suočava ne samo crnogorsko društvo, već i cijeli svijet nijesu nimalo jednostavne”, rekao je Kovacs.
Prema njegovim riječima, epidemija je pokazala da će biti potrebno restrukturiranje u pojedinim sferama ekonomije i već je evidentno da se treba okrenuti ka održivim i projektima energetske efikasnosti, povećanju poljoprivredne proizvodnje za domaće potrebe i izvoz.
“Veća podrška malim i srednjim preduzećima će takođe biti neophodna. CKB će pratiti zahtjeve tržišta i podržati svaki projekat zasnovan na stabilnim osnovama i jasnoj viziji”, zaključio je Kovacs.
