London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim tržištima cijene nafte su snažno porasle i prošle sedmice, druge zaredom, jer se ulagači nadaju da će Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kina uskoro postići dogovor o trgovini, što bi doprinijelo stabilizaciji rasta najvećih svjetskih ekonomija.
Na londonskom tržištu cijena barela je prošle sedmice skočila oko šest odsto, na 60,5 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 7,6 odsto, na 51,6 USD. Nakon što su u prošloj godini potonule više od 20 odsto, u prve dvije sedmice ove godine cijene nafte su nadoknadile više od polovine tog gubitka.
Do petka su cijene nafte rasle devet dana zaredom, što je njihov najduži pozitivni niz od 2010. godine, prenosi SEEbiz.
To se, između ostalog, zahvaljuje nadi ulagača da će se rast najvećih svjetskih ekonomija stabilizovati, što bi izazvalo i jačanje potražnje za energentima.
Trgovce je u tome ohrabrio pozitivan ton u kojem je završila prva ovogodišnja runda pregovora između SAD-a i Kine u Pekingu, pa se nadaju da će se u zadatom roku postići trgovinski dogovor između dvije najveće svjetske ekonomije.
SAD i Kina proveli su veći dio prošle godine u trgovinskom ratu i nametanju uvoznih carina, što je omelo razmjenu proizvoda vrijednu stotine milijardi USD i podstaklo strahovanja od usporavanja ekonomskog rasta.
U petak je objavljeno da će kineske vlasti smanjiti procjene rasta ekonomije u ovoj godini u raspon od šest do 6,5 odsto, nakon što su prošle godine ciljale rast od oko 6,5 odsto.
Smanjenje procjena posljedica je, kažu analitičari, viših američkih carina na kineske uvozne proizvode i slabljenja domaće potražnje. A kako je Kina najveći svjetski potrošač sirovina, slabost njene potražnje izazvala bi i slabost cijena sirovina.
„Ako zaista dođe do usporavanja rasta ekonomije, cijene nafte će biti potisnute zbog njihove povezanosti s rastom”, kazao je portfelj menadžer u firmi Frame Funds, Hue Frame.
S druge strane, podršku cijenama pruža nedavni dogovor Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih partnera na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje 1,2 miliona barela dnevno od početka ove godine.
Pritom će OPEC smanjiti proizvodnju 800 hiljada barela dnevno, a nezavisni proizvođači 400 hiljada barela, što bi trebalo smanjiti neravnotežu između ponude i potražnje.
Rusija je od 1. do 10. januara prosječno dnevno proizvodila 11,38 miliona barela, manje nego u decembru kada je proizvodnja dostigla rekordnih 11,45 miliona barela dnevno.
Dodatnu podršku cijenama pruža i smanjeni izvoz nafte iz Irana od novembra prošle godine kada je SAD ponovo Teheranu uveo sankcije zbog nuklearnog programa.
Međutim, nastojanja vodećih proizvođača neutralizuje veća proizvodnja u SAD-u, gdje je u prošloj godini proizvodnja porasla dva miliona barela dnevno, na rekordnih 11,7 miliona, zbog čega je SAD postao vodeći svjetski proizvođač nafte, ispred Saudijske Arabije i Rusije.
Konsultantska firma JBC Energy procjenjuje da će ovog mjeseca proizvodnja vjerovatno znatno premašiti 12 miliona barela dnevno.
Međutim, proizvodnja bi uskoro mogla pasti. Na to ukazuje podatak firme Baker Hughes da je prošle sedmice broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen drugu sedmicu zaredom, za njih četiri, na ukupno 873 postrojenja.
Doduše, to je znatno više nego u istom prošlogodišnjem periodu, kada ih je bilo oko 740, međutim mnogi analitičari procjenjuju da će u ovoj godini, prvi put nakon tri godine, u SAD-u biti smanjen broj aktivnih postrojenja jer su proizvođači smanjili proizvodne planove u ovoj godini zbog nesigurnosti u vezi sa oporavkom cijena nafte.
