Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su porasle više od dva odsto, a njihov veći uspon ograničilo je širenje koronavirusa u svijetu, koje usporava oporavak globalne ekonomije, kao i potražnju za naftom.
Cijena barela na londonskom tržištu prošle sedmice je porasla 2,5 odsto na 44,4 USD, dok je na američkom ojačala 2,4 odsto na 41,22 USD.
Podršku cijenama pružala je skoro cijele sedmice nada ulagača u nove podsticajne mjere u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), što bi ubrzalo oporavak najveće svjetske privrede i potrošača nafte u svijetu.
Ipak, kako demokratski i republikanski predstavnici u Kongresu nijesu usuglasili nove podsticajne mjere, vrijedne oko bilion USD, u petak su cijene nafte pale skoro dva odsto i tako umanjile prošlosedmične dobitke.
A da su nove podsticajne mjere neophodne, pokazuje većina posljednjih podataka, prema kojima ekonomija nije baš u snažnom zaletu.
Primjera radi, u petak je objavljeno da je u julu broj zaposlenih u SAD-u porastao 1,76 miliona, što je, doduše, nešto više nego što se očekivalo, ali znatno manje u odnosu na 4,8 miliona mjesec prije.
Ni ostali podaci ne ukazuju na brzi oporavak američke ekonomije, a ulagače zabrinjava i nepopustljivi rast broja zaraženih i umrlih od koronavirusa u SAD-u i svijetu.
Dalje širenje koronavirusa moglo bi dovesti do novih restriktivnih mjera, ponovnog zatvaranja ekonomije i slabije potražnje za naftom nego što se očekivalo.
Pritisak na cijene nafte posljedica je, takođe, najavljenog povećanje proizvodnje nafte od početka avgusta.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njene saveznice nedavno su dogovorile da će od avgusta povećati proizvodnju ukupno 1,5 miliona barela dnevno, nakon što su je na početku koronakrize oštro smanjile.
S druge strane, podršku cijenama nafte pružilo je slabljenje dolara. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, pao je i prošle sedmice, sedme zaredom, što je njegov najduži negativni niz u posljednjih desetak godina.
Zbog toga se vrijednost dolara prema korpi valuta kreće na najnižim nivoima u više od dvije godine. Slabljenje dolara podstiče kupovinu roba izraženih u dolarima, poput nafte, jer postaju jeftinije za vlasnike drugih valuta.
Nakon što su krajem marta i početkom aprila zbog koronakrize pale više od 30 odsto i zaronile na najniže nivoe u 20-ak godina, cijene nafte su se posljednjih mjeseci oporavile, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim ekonomijama, što je podstaklo oporavak ekonomskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.