Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) pokrenuo je prvu kolektivnu tužbu u cilju zaštite prava potrošača, zbog postupanja Crnogorske komercijalne banke (CKB), koja je u suprotnosti sa Zakonom o potrošačkim kreditima.
Direktorica CEZAP-a, Olgica Nikčević, je kazala da je ta organizacija, u skladu sa Zakonom, poslala upozorenje dvijema bankama, od kojih hje jedna prihvatila upozorenje.
„Jedna banka je prihvatila upozorenje i odustala od tog načina poslovanja, dok druga nije i protiv nje je pokrenuta kolektivna tužba“, rekla je Nikčević na konferenciji za novinare.
Ona je dodala da pokretanje kolektivne tužbe predstavlja uspjeh za CEZAP i da je to prva takva tužba u državama regiona i šire.
„Nijedna država u bivšoj Jugoslaviji u svom zakonodavstvu nema institut kolektivne tužbe, već je preuzet iz pravne tekovine Evropske unije (EU) i postoji od 2014. godine. Međutim, tek sada smo pokrenuli prvu kolektivnu tužbu“, navela je Nikčević.
Ona je saopštila da postoje mnoge firme koje krše prava potrošača i čiji ugovori imaju nepoštene odredbe, kao i da će kolektivna tužba predstavljati efektivan instrument u cilju zaštite potrošača i njihovih prava.
„Trudićemo se ubuduće da, u slučajevima kršenja prava potrošača, pokrećemo tužbe ukoliko postoji mogućnost i da na taj način spriječimo pružaoce usluga da krše prava potrošača”, navela je Nikčević na konferenciji za novinare u PR centru.
Advokat i punomoćnik CEZAP-a u predmetnoj kolektivnoj tužbi, Miloš Vukčević, rekao je da je ta organizacija podnijela dva pisana upozorenja CKB i Erste banci. Upozorenje poslato Erste banci se, kako je naveo, odnosilo na naplatu naknada za gašanje transakcionog računa i platne kartice.
“Smatrali smo da je naknada koja se naplaćuje za gašenje računa i platne kartice suprotna članovima Zakona o zaštiti potrošača korisnika finansijskih usluga, jer jasno precizira da potrošač ima pravo na gašenje kartice i transakcionog računa bez naknade. Smatrali smo d aje takvo ponašanje banke u suprotnosti sa Zakonom“, kazao je Vukčević.
On je rekao da je Erste banka prihvatila upozorenje i od 1. januara izmijenila odluku o naknadama u oblasti poslovanja sa pojedincima.
„Naknade su veoma male i sa stanovišta potrošača to je nizak spor i on se vjerovatno neće opredijeliti da u individualnoj parnici traži naknadu svoje štete. Međutim, sa stanovšta kvantiteta i broja potrošača, riječ je o velikoj šteti“, objasnio je Vukčević.
On je precizirao da se upozorenje upućeno CKB odnosilo na primjenu Zakona o potrošačkim kreditima.
“Smatramo da naknade koje naplaćuje ta banka za prijevremenu otplatu kredita za građane, ne može biti određena gornjim limitom od 0,5 odsto, kada je riječ u tom zakonskom limitu koji propisuje zakon”, kazao je Vukčević i dodao da shodno zakonu banka ima pravo na objektivnu i pravednu naknadu opravdanih troškova u vezi sa prijevremenom otplatom kredita.
On je naveo da naknada opravdanih troškova u vezi sa prijevremenom otplatom kredita mora odgovarati opravdanim troškovima koje banka ima.
„Naknada ne može uvijek biti određena u maksimalnom procentu od jedan odsto za kredite za pojedince u iznosima preko deset hiljada EUR, gdje je rok dospijeća od dana prijevremene otplate do dana dospijeća ugovora veći od 12 mjeseci odnosno 0,5 odsto ukoliko je rok kraći od godinu, od dana prijevremene otplate do isteka roka dospijeća“, smatra Vukčević.
On je kazao da banka uvijek koristi gornji limit od jedan odsto u procentualnom iznosu, što nije objektivna i pravedna naknada troškova.
„Kolektivnom tužbom smo tražili da sud utvrdi da li je banka postupala suprotno Zakonu o potrošačkim kreditima i na taj način kršila prava potrošača. U tužbi smo se pozvali i na Direktivu o potrošačkim ugovorima, koja poznaje slično rješenje, kao i Zakon o potrošačkim kreditima”, naveo je Vukčević.
On je dodao da su od suda tražili da zabrani takvo ili slično ponašanje banaka ubuduće.
Vukčević je rekao da će CEZAP tražiti i izjašnjenje Centralne banke (CBCG) o datom predmetu.
On je objasnio da je kolektivnu tužbu moguće pokrenuti protiv jednog ili više trgovaca ili grupe trgovaca koji upotrebom nepoštenih ugovornih odredbi ili na bilo koji drugi način krši odredbe Zakona o zaštiti potrošača ili druga prava potrošača propisana drugim zakonom.
Kolektivnu tužbu ne može podnijeti pojedinac, već Ministarstvo, organi uprave, ali i nevladine organizacije (NVO).
Tužbom se, prema riječima Vukčevića, ne traži naknada štete, niti poništavanje ugovornih odredbi, već prestanak kršenja kolektivnih prava potrošača.
