Podgorica, (MINA) – Vlade Crne Gore i Skupština nijesu uspjeli da u praksi pokažu angažovanje u pogledu reformske agende u vezi sa Evropskom unijom(EU), ističe se u nacrtu izvještaja Evropske komisije (EK) koji je posvećen Crnoj Gori.
U dokumentu, koji treba da usvoji kolegijum EK, navodi se da polarizacija političkih tenzija, odsustvo angažmana između političkih partija i neuspjeh u izgradnji konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa nastavljeni su i doveli do pada dvije razdvojene vlade tokom glasanja o nepovjerenju.
Kako prenosi Slobodna Evropa, spominje se da je sporazum za Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) imao uticaja u političkoj atmosferi, kao i da je izazvao rast tenzija.
Stručnjaci EK navode da nije postignut napredak u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog pravnog i institucionalnog okvira, uključujući preporuke Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODHIR) nakon posmatračke misije parlamentarnih izbora u Crnoj Gori održanih 2020. godine.
Navodi se i da su rad Skupštine obilježili bojkoti vladajuće većine i opozicije, promjene vlade i smjena dvojice predsjednika Skupštine.
Paket proširenja zajedno sa odvojenim izvještajima za svaku zemlju koja je u procesu evropskih integracija, Evropska komisija će objaviti sjutra.
Visoku ocjenu Crna Gora u izvještaju ima po pitanju usklađivanja sa spoljnom politikom EU.
Ističe se da je zemlja u potpunosti uskladila sve odluke EU, uključujući restriktivne mjere EU nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu.
Kako se navodi, Crna Gora koordiniše svoje stavove sa stavovima EU, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju i održava dobru saradnju sa međunarodnim organizacijama.
“Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja u regionu i sa susjednim državama članicama EU”, ocjenjuje se u izvještaju.
Dodaje se da odnosi Crne Gore i Srbije “ostaju izazovni”, ali i da obije strane signaliziraju veću spremnost za resetovanje odnosa i rad na rješavanju otvorenih pitanja.
Kada je riječ o osnovnim pravima, smatra se da Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje međunarodne obaveze o ljudskim pravima, ali se naglašava da su i dalje potrebni dodatni napori da se one u potpunosti sprovedu.
U polju slobode izražavanja se ocjenjuje da Crna Gora ima koristi od pluralističkog medijskog okruženja, kao i da je postigla određeni nivo pripremljenosti.
Ocjenjuje da je postignut “ograničen napredak” u pogledu prošlogodišnjih preporuka.
Zakonski okvir za zaštitu novinara i drugih medijskih radnika unaprijeđen je usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, kojim se predviđaju strože kazne za napade na novinare.
U dokumentu se kaže da je Radio Televizija Crne Gore, nastavila da proizvodi “politički uravnotežen i raznovrstan sadržaj”.
Kako je saopšteno, duboka politička polarizacija medijske scene je opstala, dok je rastuća konkurencija velikih regionalnih medija dodatno opteretila lokalno medijsko tržište.
U izvještaju se ocjenjuje da je Crna Gora postigla samo ograničeni napredak u pravosudnom sistemu.
“Sprovođenje ključnih reformi pravosuđa ostaje u zastoju”, kaže se u izvještaju Evropske komisije.
U dokumentu se spominje da su izvršena određena dugotrajna imenovanja sudija na visokom nivou, dok je nekoliko drugih, uključujući i Ustavni sud, još na čekanju.
Stručnjaci Evropske komisije izražavaju zabrinutost zbog institucionalnog učinka i konsolidacije nezavisnih sudskih i tužilačkih vijeća.
U dokumentu se ocjenjuje da je postignut samo ograničen napredak u borbi protiv korupcije, kao i da su prošlogodišnje preporuke Evropske komisije “samo djelimično” ispunile vlasti u Podgorici.
Kako je saopšteno, dodatno je poboljšano stane u prevenciji korupcije, posebno zbog, kako se smatra, pozitivnog trenda u radu Agencije za borbu protiv korupcije.
U dokumentu EK se upozorava da je potrebno učiniti više kako bi se osigurao integritet Agencije, nepristrasnost i odgovornost i kako bi se poboljšali njeni opipljivi rezultati i poverenje javnosti.
Crna Gora malo bolje stoji u polju borbe protiv organizovanog kriminala gdje se kaže da je postigla “određeni napredak” u adresiranju preporuka iz prošle godine, posebno u pogledu efikasnosti krivičnih istraga.
Ističe se da je vraćena puna upotreba specijalnih istražnih mjera.
U izvještaju se spominje da su uhapšene neke ključne ličnosti organizovanih kriminalnih grupa i postignut je još jedan rezultat u zapljeni droge.
Kako se navodi, u porastu je broj pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala.
Stručnjaci EK navode da je potrebno ojačati konkretne rezultate u sudskim odlukama o krijumčarenju duvana i pranju novca, korišćenju finansijskih istraga i kapacitetima za konfiskaciju prihoda stečenih kriminalom.
“Nedostatak djelotvornog sudskog praćenja važnih starih slučajeva i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost”, kaže se u dokumentu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
