fbpx
10.9 C
Podgorica
November 27, 2022.
NaslovnicaCrna GoraTrajni mir u Evropi moguć samo sa Zapadnim Balkanom u EU

Trajni mir u Evropi moguć samo sa Zapadnim Balkanom u EU

Podgorica, (MINA) – Trajni mir u Evropi moguće je dočekati jedino kada Zapadni Balkan bude dio Evropske unije (EU), poručeno je sa Balkanskog integracionog foruma (BIF), koji je u organizaciji Evropskog pokreta u Crnoj Gori danas otvoren u Podgorici.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović je, otvarajući BIF, kazao da su to, sada već tradicionalno okupljanje, započeli 2013. godine.

“Ovo je šesto okupljanje i ono što smo željeli 2013. je da ljudi koji misle i rade za Zapadni Balkan sa foruma pošalju poruke našim prijateljima u Briselu, ali i na sve adrese koje se bave pitanjima Zapadnog Balkana”, rekao je Radulović.

On je naveo da su se ostvarile neke stvari o kojima su pričali još 2013. i 2014. godine, dodajući da su neke teme aktuelne iz više razloga.

“U našim zemljama nije bilo dovoljno aktivnosti, ali, nažalost, ni od institucija EU nije bilo želje da se taj proces ubrza”, rekao je Radulović.

On je ocijenio da za te probleme ima rješenja, posebno ako se uzme u obzir širi kontekst u kojem se događaju, a koji je, prema njegovim riječima, mnogo lošiji nego 2013. godine.

Kako je pojasnio, međunarodna zajednica tada se zasnivala na koliko-toliko održivom poretku i odnosima, dok je perspektiva odnosa Zapadnog Balkana bila u pozitivnijem tonu nego danas.

“Sve se u međuvremenu izmijenilo. Agresija Rusije na Ukrajinu je promiješala karte, ali na način koji nijesmo očekivali i koji nije nužno negativan za Zapadni Balkan”, naveo je Radulović.

On je kazao da se nada da je unutar EU sazrelo mišljenje koje su zastupali ovih godina – da Zapadni Balkan mora postati integralni dio EU, i to što prije.

“Ukoliko Zapadni Balkan ne bude dio EU, nažalost, ostaćemo polje uticaja za one negativne sile koje ne misle dobro ni EU ni Zapadnom Balkanu”, upozorio je Radulović.

Kako je istakao, neophodno je da makar jedna zemlja Zapadnog Balkana dobije novu energju, impetus i pokaže da je taj proces živ i da se može u EU, ukoliko se pokažu unutrašnje reforme.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je da je u Crnoj Gori svega tri i po mjeseca, ali da Forum ima reputaciju da razmišlja iznad horizonta svakodnevnog rada.

“To je neophodno da ne bismo radili kratkoročno. Vaše preporuke su uzete u razmatranje i definitivno su od koristi”, poručio je Felten.

On je kazao da je Forum pravovremeno organizovan u kontekstu nedavno održanog samita Berlinskog procesa, od prije dvije sedmice.

Podsjećajući na poruke koje su se čule na samitu COP27 u Egiptu, on je rekao da klimatske promjene predstavljaju veliki izazov za čovječanstvo, koje će na kraju odrediti budućnost života čovjeka.

“Moramo blisko da sarađujemo jer pojedinačno zemlje ne mogu da riješe probleme. Tužno je i užasno da ruska agresija rizikuje da nam odvuče pažnju sa velikog problema klimatskih promjena”, poručio je Felten.

On je rekao da je rat ruskog predsjednika Vladimira Putina iznjedrio pozitivnu stvar, odnosno da predstavlja “poziv za buđenje”.

To će, kako je ocijenio, pokrenuti napore da se smanji energetska zavisnost od nekih zemalja, da se ubrza zelena tranzicija, ali i oslobađanje od opasnih zavisnosti od fosilnih goriva.

“Ne možemo uzeti zdravo za govoto svjetski poredak koji osigurava red i mir. Raduje što većina zemalja regiona stoji uz Ukrajinu, zagovarajući vladavinu međunarodnog prava i odbacuje pordedak zasnovan na nametanju volje nad slabijama uz brutalnu silu”, saopštio je Felten.

To, kako je naveo, pokazuje da postoji jaki set zajedničkih vrijednosti koje su osnov za zemlje Zapadnog Balkana i njihovo priključenje u EU.

On je kazao da je Berlinski proces i samit održan 3. novembra u glavnom gradu Njemačke pokazao volju, uprkos nizu bilteralnih razlika, da se krene naprijed na stazi evropskih integracija.

Prema njegovim riječima, sve inicijative koje su realizovane u sklopu Berlinskog procesa odišu duhom saradnje i razumijevanja i treba da dovedu do opipljivog napretka.

“Interes Zapadnog Balkana je da odabere članstvo u EU. Uvjeravam vas da postoji obnovljeni interes EU da se proširi na sve zemlje ZB”, kazao je Felten.

Direktorica kancelarije Friedrich Ebert fondacije (FES) za Crnu Goru i Srbiju Kirsten Schonefeld rekla je da je organizacija BIF-a postala tradicija u procesu integracije Zapadnog Balkana u EU.

Ona je, citirajući poruke koje su se čule na Samitu u Solunu iz 2003. godine, kazala da je perspektiva članstva u EU stvarna, kao i da EU neće biti cijela bez Zapadnog Balkana u njoj.

“U ovoj godini zemlje Zapadnog Balkana i dalje su na putu ka EU, a ne u njoj. Zato smo jako srećni što je njemačka vlada ponovo pokrenula Berlinski proces”, rekla je Schonefeld.

Ona je, osvrćući se na misiju i rad FES-a, kazala da se Evropa nalazi u posebnom trenutku.

“S jedne strane imamo agresiju Rusije na Ukrajinu i zajednički odgovor EU na tu pojavu, ali imamo i proces integracije Zapadnog Balkana”, navela je Schonefeld.

 

Ona je poručila da obećanje članstva u EU i dalje stoji.

“Moguće je dočekati trajni mir u Evropi jedino kada Zapadni Balkan bude njen dio. Vjerujem da ćemo prevazići sve ove izazove”, rekla je Schonefeld.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je, na panelu “Brži i pametniji gradovi za učinkovitiju ljevicu – Povezivanje ideja slobode“, kazao da se trude da, s kulturnog aspekta, grad drže onakvim kakav je bio – gradom koji počiva na tradiciji antifašizma i kosmopolitizma i odupire se populizmu i ekstremnim desničarskim narativima.

Upitan da li ima problem u komunikaciji sa nacionalnim nivoima vlasti, budući da dolaze sa drugog političkog spektra, on je podsjetio da je u predsjedništvu partije koja je na vlasti bila 30 godina.

“Mnogo se dogodilo u posljednje dvije godine. Nadali smo se da će ovo što se desilo biti doprinos budućoj demokratizaciji države, ali na praktičnom nivou, imam osjećaj da su aspiracije građana izdate”, rekao je Vuković.

On je naveo da je, nakon smjene vlasti pokušavao da inicira sastanke sa vladom, kao i tadašnjim premijerom Zdravkom Krivokapićem, ali do sastanka nije nikad došlo do kraja njegovog mandata.

“Uspostavljanjem manjinske vlade stvari su se promijenile. Ipak, nijesu savršene i daleko su od demokratskih standarda”, kazao je Vuković.

On je rekao da su, zbog nedostatka konsenzusa, mnogo trpjeli, ali da su u proteklom periodu uspjeli da zadrže grad na pravom putu.

Kako je kazao, iskustvo lokalnih izbora je pokazalo da, bez obzira na trud da pažnju skrenu na lokalne teme, na kraju veliki procenat glasača misli u kategoriji partijske pripadnosti.

“Pokušavamo da trčimo ovu trku i budemo iznad svega toga, jer je ekonomski populizam jako opasan. Međutim, to je bilo privlačno za dio ljudi, pa ćemo imati novu upravu”, rekao je Vuković.

On je naveo da mislim da će uslijediti “jako bolno buđenje”.

“Zabrinjava što na nacionalnom nivou vidimo isti trend, koji je nastavljen i koji se intenzivira”, dodao je Vuković.

Gradonačelnik Rijeke, Marko Filipović, kazao je da lokalna i nacionalna vlast sarađuju dobro, iako imaju drugačije poglede na Hrvatsku.

“Ne na strateškom nivou, jer će Hrvatska u Šengen zonu. Ipak, kada govorimo o socijalnim temama, kao što je pomaganje u kriznim situacijama ili prava na abortus, onda imamo drugačije pristupe”, dodao je Filipović.

On je kazao da su gradonačelnici čuvari demokratije na lokalnom nivou.

“Borimo se sa raznim stvarima, pogotovu u vremenima krize. Imam osjećaj da uvijek živimo u nekoj krizi”, rekao je Filipović.

Gradonačelnik Tirane Erion Veliaj saopštio je da se, na pragu naredne godine, vizija samita u Solunu iz 2003. još nije materijalizovala.

“Moramo se nadovezati na idealizam i strast sa samita u Solunu”, istakao je Veliaj.

On je rekao da su gradonačelnici u najbližem kontaktu sa građanima, kao i da mogu da se povinuju ili suprotstave populističkoj retorici.

“Poriv da odgovorite može da rezultira diskusijom bez zajedničkog imenioca. Na nama je da se uzdignemo moralno iznad toga, jer se susrijećemo sa ljudima svakog dana”, pojasnio je Veliaj.

On je kazao da se diskurs desnice zasniva na politici traženja krivca, a ne iznalaženja rješenja.

“Gradonačelnici na Zapadnom Balkanu komuniciraju bolje nego zemlje na ZB, jer su određene vlade suzdržane u otvorenoj komunikaciji”, ocijenio je Veliaj.

On je naveo da je na gradonačelnicima da nose luču takve ideje jer su oni predvodnici u borbi protiv mitova i legendi koje omogućavaju otrovima da uđu u društvo.

Zamjenik gradonačelnika Opštine Centar u Skoplju, Gordan Simonovski, rekao je da, gledajući situaciju nastalu pandemijom koronavirusa i ruskom agresijom, čini se da su sve države naučile da u prvi plan ne stavljaju ekonomska razmatranja, već da se posvete unapređenju zdravlja i životnih uslova.

Prema njegovim riječima, ekonomski pritisak se direktno naslanja na kovid krizu i agresiju Rusije na Ukrajinu.

On je kazao da se glavni grad Sjeverne Makedonije drastično promijenio od pokretanja projekta Novo lice Skoplja.

“Vidjeli smo da bi budućnost grada trebalo da izgleda drugačije. U međuvremenu se desio niz dugih promjena, promijenila se vlast, što je rezultiralo i promjenom naziva države”, saopštio je Simonovski.

On je rekao da običnim građanima ta tema nije važna poput ekonomske stabilnosti, društvene i socijalne sigurnosti.

“Time se bavi nova vlada. Vidimo određene iskorake koji su načinjeni, posebno u odnosu na lice centra grada, gdje težimo standardima EU. U suštini sve naše misli i radnje usmjerene su ka članstvu EU”, kazao je Simonovski.

On je kazao da proces globalizacije i integracije tjera na novo promišljanje u kontekstu rada lokalne samouprave.

“Radimo na unapređenju životnih iskustava i toj je naš primarni cilj – zadovoljni građani, čiste ulice koji imaju zadovoljavajući infrastrukturu”, poručio je Simonovski.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije