fbpx
NaslovnicaCrna GoraPopović Samardžić: Nema kapaciteta za transformaciju OB Kotor i Berane

Popović Samardžić: Nema kapaciteta za transformaciju OB Kotor i Berane

Podgorica, (MINA) – Odluka o transformaciji opštih bolnica (OB) Kotor i Berane u kliničko-bolničke centre donešena je bez potrebnih analiza, rekla je epidemiloškinja i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić, ocjenjujući da te ustanove nemaju dovoljno kapaciteta za takvu transformaciju.

Ona je, u intervjuu Agenciji MINA, rekla da bi voljela da premijer Dritan Abazović i ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kažu koje su to potrebe stanovništva južne, sjeverne i centralne regije koje oni transformacijom bolnica žele da zadovolje.

“Pretpostavljam da se to radi u odnosu na neke potrebe stanovništva za zdravstvenom uslugom, a ne u cilju političke ili partijske afirmacije, što je u dosadašnjem periodu uglavnom bio kriterijum”, kazala je Popović Samardžić.

Ona smatra da Crna Gora ne prikuplja sistematično podatke o zdravlju stanovnišva, i da se podaci, koji se prikupljaju, ne analiziraju i ne publikuju dobro.

“Generalno jako malo znamo na osnovu fakata o stvarinim potrebama našeg stanovništva kad je u pitanju zdravstvena zaštita, pravovremenost i dostupnost”, ocijenila je Popović Samardžić.

Ona je rekla da se postavlja pitanje da li OB Kotor i Berane mogu svojim prostornim kapacitetima da izdrže transformaciju dodajući da kotorska bolnica nema mogućnost prostornog širenja.

“Voljela bih da znamo na koji način će se pristupati tim bolnicama jer građani dobro znaju kakav je pristup Kotoru u vrijeme ljetnje sezone. Ukoliko treba da prolazite kroz Vrmac, vrlo često su tu zastoji, tako da ne znam kako se zamišlja transport pacijenata”, saopštila je Popović Samardžić.

Prema njenim riječima, u uređenim državama, takve odluke se donose na osnovu analiza.

Popović Samardžić je kazala da je odluci treba da prethodi ekonomska i kadrovska analiza, i razne vrste multidisciplinarnog pristupa koji treba da odgovore da li za nečim stvarno postoji potreba u zdravstvenom sistemu, koje grane medicine treba da se razvijaju, sa kojim ciljem se određenim promjenama pristupa.

“Ne vidim da je napravljena ikakva analza. Znam otprilike kakve analize treba da prethode ovakvim odlukama i vrlo pouzdano znam da se u Crnoj Gori one ne rade, da se ne prikupljaju podaci koji bi vam omogućili da napravite jednu takvu analizu. Sve ovo sa čim nas zasipaju vidim kao propagandu –eksperiment koji može da uspije a ne mora”, smatra Popović Samardžić.

Ona je ocijenila da za transformaciju OB Kotor i Berane nema dovoljno kadra.

“Pogotovo u Kotoru imamo grane medicine u OB koje jedva uspijevaju da se održe, zbog odliva ljekarskog kadra. Mi smo najavili transformaciju a još nemamo kapacitete izgrađene za takvo nešto tako da, ovo je propaganda”, rekla je Popović Samardžić.

Ona je kazala da je položaj ljekara u Crnoj Gori danas jednom dijelu bolji jer je Sindikat uspio da makar unaprijedi ekonomski i socijalni status ljekara.

“Naša država uopšte nije bila zainteresovana, ni prije a ni dan danas, za to koliko ljekara napuste državu nakon što završe Medicinski fakultet. Obrazovali smo ljude i nijesmo zainteresovani koliko je ljudi ušlo u naš zdravstveni sistem a koliko je otišlo za Njemačku”, upozorila je Popović Samardžić.

Ona je navela da se sada u KCCG-u raspisuju specijalizacije na koje se ne javljaju javljaju mladi ljekari. “Imamo nepopunjena mjesta, što nekad nijeste mogli ni da zamislite. U ponudi su specijalizacije na koje nema ko da konkuriše”, saopštila je Popović Samardžić.

Ona je rekla da Ljekarska komora ima podatak o broju ljekara u Crnoj Gori na osnovu izdatih licenci.

“Međutim, taj broj može da zavara jer licencu su obnovili ljudi koji nijesu u struci – dakle koji su na političkim funkcijama i ne obavljaju ljekarsku djelatnost. Ljekarska komora će morati da izdvoji broj aktivnih ljekara koji imaju licencu i onih koji su u posjedu licence ali ne pružaju zdravstvenu zaštitu”, smatra Popović Samardžić.

Ona je kazala da je Sindikat prije pandemije koronavirusa pokušavao da vodi evidenciju ljekara koji su otišli iz Crne Gore. “Tada smo izbrojali da je za oko pet godina državni zdravstveni sistem napustilo oko 200 ljekara”, navela je Popović Samardžić.

Ona je pojasnila da su neki od njih otišli u privatni sektor a neki izvan Crne Gore.

“To je veliki broj jer u državnom sektoru imate oko 1,8 hiljada ljekara u privatnom oko 200 do 400. Dakle, za pet godina je otišlo deset odsto ljekara, a mislim da ih ima i više” , rekla je Popović Samardžić, pojašnjavajući da u taj broj nijesu uračunati svršeni studenti medicine.

Ona je ocijenila da bi uloga ljekara u društvu trebalo da bude mnogo šira, dodajući da se nada da će ljekari, sa ekonomskom nezavisnošću, krenuti u pravcu većeg društvenog angažmana.

“Ljekari treba da budu bastijon nezavisne stručne misli, koja mora biti otporna u odnosu na politiku i privilegovanja. Moraju biti kritičari. Željela bih da ono što radimo kroz Sindikat bude odlika svakog ljekara u Crnoj Gori”, kazala je Popović Samardžić.

Ona je navela da Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) raspravlja da se kraj pandemije koronavirusom ozvaniči ove godine, zato što ta bolest nije nepoznanica za imunološki sistem.

Kako je Popović Samardžić ukazala, bilježi se manji broj preminuluih i težih slučajeva obolijevanja, ali ih ima i postojaće i dalje.

“Važno je priču o kovidu usmjeravati na stariju populaciju i na post-kovid, odnosno simptome koji traju i više mjeseci, kako bi se tim ljudima pomoglo. Nemamo evidenciju koliko ljudi ima te simptome, sa čime se nose, kako im pomoći – prepušteni su sebi”, saopštila je Popović Samardžić.

Ona je rekla da tokom pandemije zdravstveni sistem Crne Gore nije imao dovoljno kapaciteta da liječi kovid pacijente i one koji uporedo pate od drugih bolesti.

Popović Samardžić je ocijenila da je pandemija otkrila dosta toga – deficit u kadru i značaj zdravstvenog sistema za jednu državu.

Prema njenim riječima, pandemija je u cijelom svijetu stavila fokus na zdravstveni sistem, a pametne države ulažu mnogo u reorganizacij zdravstvenih sistema.

“Za mene porazno što je toliko vremena prošlo a mi nemamo nijednu analizu sa adrese zvaničnih institucija koja javnost upoznaje sa efektima onoga što smo prošli zadnje tri godine, koja bi pružila uvjerljive dokaze građanima da li je nešto što smo radili bili ispravno ili ne”, kazala je Popović Samardžić.

Ona je rekla da se u zdravstvenom sistemu trenutno ponovo stavlja naglasak na kupovini opreme.

“Ali tome ne prethodi analiza, pa ne znamo da li je to što kupujemo svrsishodno. Kadrovska politika zaostaje. Mi smo država koja od 2020. nema nikakav strateški plan razvoja zdravstvenog sistema. Svaka prodavnica ima svoj plan razvoja, zdravstveni sistem Crne Gore ga nema”, istakla je Popović Samardžić.

Komentarišući problem sa dugim listama čekanja, ona je ocijenila da će te liste i dalje postojati.

“Ali mene više zanima koji je to broj pacijenata koji nije uspio da dođe do zdravstvene usluge i preminuo je čekajući tu zdravstvenu uslugu. Nemamo taj podatak. Postavlja se pitanje koliko je takvih ljudi i koliko bolesti kao što je karcinom dijagnostikujemo u fazi kada su bolji ishodi liječenja”, smatra Popović Samardžić.

Ona je kazala da Crna Gora ne voli da ima podatke jer onda neko može biti pozvan na odgovornost.

“Nemamo strateški dokument razvoja zdravstva – ne znamo što su naši ciljevi, u kom pravcu želimo da se razvijamo. Nameće se pitanje da li bi se ljudi, koji su u proteklih deset do 15 godina vodili zdravstveni sistem, ponašali isto i kad bi vodili svoju firmu”, istakla je Popović Samardžić.

Upitana da li u Crnoj Gori postoji anti-vakserski lobi, Popović Samardžić je odgovorila da u Crnoj Gori postoje glasovi koji kontiriraju i preispituju vakcinu.

Kako je saopštila, medicina nije religija, već nauka.

“A nauka traži preispitivanje. Ne mogu osuđivati ljude koji su raspoloženi za dijalog, ali konstruktivan. Hajde da polemišemo ali ne na dogmatski način – dajte priliku da odgovorimo. Institucije bi mnogo brže i efikasnije trebalo da odgovaraju na neke poruke koje su slali ljudi tih ubjeđenja. Dosta se izgubilo na povjerenju i razumijem ljude koji ne znaju kome i čemu da vjeruju”, rekla je Popović Samardžić.

Ona je ocijenila da mora da se izgradi drugačiji i bolji narativ na osnovu kojeg će ljudi slušati stručnjake i uvidjeti da je to ono što im saopštavaju plod istraživanja a ne ličnog ubjeđenja.

Podsjećajući da je, između ostalog, Sindikat izdejstvovao da se napad na ljekara koji pruža ljekarsku pomoć tretira kao krivično djelo, ona je rekla da je donešena prva presuda u Crnoj Gori povodom napada na ljekare.

“U slučaju ljekara koji je napadnut u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP), jedan od napadača je osuđen na zatvorsku kaznu od od tri mjeseca, dok je drugi dobio kaznu da volontira šest mjeseci u ustanovi ZHMP. To je tražio kolega koji je žrtva napada”, rekla je Popović Samardžić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Popravljena tri državna rekorda

Podgorica, (MINA) - Hitac Danijela Furtule u bacanju diska i tri državna rekorda obilježili...