NaslovnicaCrna GoraPoboljšati rezultate u borbi protiv korupcije i kriminala na visokom nivou

Poboljšati rezultate u borbi protiv korupcije i kriminala na visokom nivou

Podgorica, (MINA) – Crna Gora i dalje mora da poboljša rezultate u istragama, optužnicama i sudskim odlukama u borbi protiv korupcije i kriminala na visokom nivou, u cilju uspostavljana kredibilnog i efektivnog odgovora pravosuđa na te pojave.

To se navodi se u nacrtu neformalnog dokumenta Evropske komisije (EK) o napretku u poglavljima 23 i 24, u koji je agencija MINA imala uvid.

“To podrazumijeva konzistentnu politiku sankcionisanja, kao i preispitivanje politike kažnjavanja, kada je riječ o sporazumima o priznanju krivice”, navodi se u non-pejperu koji se odnosi na period od juna prošle do aprila ove godine.

U izvještaju se podsjeća da su poglavlja 23 i 24 prioritetna za sveobuhvatni napredak u pristupnim pregovorima.

“Kako je predviđeno revidiranom pristupnom metodologijom, nijedno poglavlje neće biti zatvoreno dok Crna Gora ne ispuni ovaj cilj”, dodaje se u dokumentu.

U EK smatraju da je Crna Gora nastavila sa implementacijom akcionih planova za poglavlja 23 i 24, kao ostalih strateških dokumenata u oblasti vladavine prava.

“Radili su na kritičnim oblastima poput slobode govora i medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, potrebe da se sačuvaju ranija postignuća u pravosudnoj reformi”, kaže se u dokumentu.

Iz EK su ocijenili da je očigledno je da se rad na pristupnim pregovorima intenzivirano nakon “dugo očekivane finalizacije imenovanja u administrativnim strukturama” iz domena vladavine prava, dodajući da postoji jači fokus na prioritetnim oblastima i poboljšan kvalitet izvještavanja.

“Kada je posrijedi poglavlje 23, došlo je do određenih pozitivnih pomaka, uključujući određena imenovanja u pravosuđu”, navodi se u non-pejperu.

Podsjeća se da je u martu Sudski savjet izabrao 11 sudija Vrhovnog i šest sudija Apelacionog suda.

Kako se dodaje, to što je parlament izabrao pet novih članova Sudskog savjeta u decembru prošle godine, omogućilo je tom tijelu da nastavi sa svojim aktivnostima, kao i da imenuje novog vrhovnog i specijalnog državnog tužioca.

“Ipak, i dalje se čeka na brojna imenovanja, koja zahtijevaju parlamentarnu većinu, uključujući članove Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i troje sudija Ustavnog suda”, kaže se u dokumentu.

Ovaj proces, kako su istakli iz EK, mora osigurati imenovanje osoba, koje će djelovati nezavisno i slobodno od političkih uticaja.

Ocjenjuje se da legislativne promjene, koje su esencijalne za uspjeh u reformama, treba da budu pripremljene u skladu sa evropskim standardima i najboljim praksama, kao i da je njihova implementacija neophodna kako bi se osigurala nezavisnost sudstva.

“Kako bi se izbjegao preokret u ranijim postignućima kada je posrijedi reforma pravosuđa, sve glavne preporuke Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije (GREKO) mojaju biti suštinski adresirane, uz prateće široke i inkluzivne konsultacije”, kaže se u dokumentu.

Kako se precizira, to se odnosi i na osiguravanje nezavisnosti i profesionalizma u pravosuđu, kao i na potpunu i nedvosmislenu implementaciju ustavnih i zakonodavnih okvira.

Dodaje se da se još očekuje primjena nove strategije za racionalizaciju pravosudne mreže, kao i primjena ICT strategije u pravosuđu.

Iz EK su ocijenili da je, u oblasti suočavanja sa ratnim zločinima, Crna Gora nastavila da primjenjuje strategiju gonjenja ratnih zločina, kao i da ima dobru sudsku saradnju sa susjednim državama i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.

“Ipak, i dalje postoje određene zakonske i praktične prepreke da se efektivno istraže, procesuiraju i kazne ratni zločini. To uključuje oblast određenih dokaznih zahtjeva u suđenjima za ratne zločine, zaštitu svjedoka i nedovoljne kapacitete u tužilaštvu i pravosuđu. I dalje nedostaju opipljivi rezultati u istragama konkretnih slučajeva”, kaže se u dokumentu.

Ocjenjuje se da je zakonski okvir dopunjen u oblasti slobode izražavanja i medija, kako bi se ojačala efikasna zaštita novinara i ostalih medijskih radnika.

“Ipak, potpun i efektivni epilog napada i prijetnji, uključujući i stare slučajeve, i dalje nije obezbijeđen”, dodaje se u izvještaju.

Navodi se da je Javni servis Radio televizije Crne Gore (RTCG), od izbora novog sajveta i menadžemnta, uveo više pluralizma u uređivačku politiku, ali i da je potrebno još napora kako bi se osiguralo da RTCG usaglasi sa najvišim standardima nezavisnosti i profesionalizma.

Iz EK su kazali da se nastavilo sa naporima u pogledu sprječavanja korupcije, kroz pozitivne trendove u Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), dodajući da su kapaciteti ASK-a dodatno ojačani.

To je, kako se ocjenjuje, rezultiralo poboljšanjem učinka i povećanju napora u postizanju opipljivih rezultata.

Kada su posrijedi finansijske istrage, u prošloj godini ASK je, kako se podsjeća u izvještaju, pokrenuo sedam istraga protiv 40 osoba i šest pravnih lica.

“Međutim, i dalje ima mana u procesu donošenja odluka. Povjerenje u Agenciju mora biti pojačano tako što će se štititi njen integritet, nepristrasnost i odgovornost”, kaže se u non-pejperu.

Ocjenjuje se da je ASK postigao pozitivne pomake u pogledu sprječavanja korupcije, dodajući da je u prošloj godini Agencija duplirala broj prekršajnih postupaka u odnosu na 2020 godinu.

“U prošloj godini, ASK je uspostavila 1.164 postupka pred sudovima za prekršaje. Završeno je 808 slučajeva, dok su sankcije sprovedene u 88,6 odsto slučajeva. Agencija je izdala 136 prekršajna naloga, a ukupan iznos kazni bio je 149.242 EUR”, navodi se u izvještaju.

Ocjenjuje se da je Crna Gora adresirala ključne preporuke u poglavljima 24, kao i da su bezbjednosne agencije uspostavile interoperabilne baze podataka, dok je primjena Specijalnih istražnih mjera ponovo uspostavljena.

“Uvedene su zakonske promjene koje podrazumijevaju mjere zaštite protiv političkog uticaja pri izboru direktora policije. Administrativni okvir u oblasti vatrenog oružja postupno se popravaljao”, dodaje se u dokumentu.

Kaže se da je broj presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala nastavio da raste, kao i broj hapšenja članova kriminalnih grupa.

“Crna Gora je postigla još jedan rekord u zaplijeni narkotika”, naveli su iz EK.

Oni su kazali da je u oblasti krijumčarenja ljudi, bilo više slučajeva pred sudom, kao i da je izrečeno više punosnažnih osuda.

“Ipak, broj punosnažnih presuda u slučajevima krijumčarenja duvana i pranja novca ostao je na niskom nivou”, ističe se u dokumentu.

U izvještaju se upozorava da se nastavilo sa “široko rasprostranjenom praksom” korišćenja sporazuma o priznanju krivice u slučajevima organizovanog krivminala, kao i da su kazne neproporcionalno niske u onosu na težinu zločina.

Navodi se da je Crna Gora je nastavila sa primjenom ekonomskog državljanstva, protivno preporukama u prošlogodišnjem izvještaju.

“U pogledu azila, Crna Gora je preuziela korake kako bi ograničila vrijeme za procesuiranje statusa izbjeglica, ali kapacitet za prijem izbjeglica je i dalje ograničnen”, ocijenili su iz EK.

Oni su kazali da je sardnja sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu nastavila da daje opiljive rezultate u domenu nadzora granica, ali i da Crna Gora i dalje mora da adresira izazove u pogledu nedovoljnog osoblja i opreme.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije