Podgorica, (MINA) – Sporazum sa Srpskom pravoslavnom crkvom potrebno je potpisati, ali ne treba brzopleto žuriti, izbjegavajući mogućnost za javnim razgovorom na tu temu, saopštio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Đukanović je novinarima u Madridu, gdje prisustvuje NATO samitu, rekao da je prije izvjesnog vremena dobio nepotpun tekst temeljnog ugovora, kao radnu verziju koja je nastala u radnom timu Vlade.
“Razumio sam da je to bio tek početak pisanja tog dokumenta. Tada je trebalo dopisati dio koji mora da obavi država, nakon toga ispregovarati sa tom vjerskom zajednicom”, kazao je Đukanović, prenosi Pobjeda.
Prema riječima Đukanovića, ostalo je dosta vremena i prostora da svako, prije svega stručna javnost, kaže svoje mišljenje o tom dokumentu.
“Ubijeđen sam da, s jedne strane, niko ne dovodi u pitanje opravdanost potpisivanja tog ugovora. To je civilizovan odnos između države i jedne vjerske zajednice. Neopravdano je da do sada nema potpisanog ugovora”, istakao je Đukanović.
On je rekao da je 2010. ili 2011. godine Vlada tadašnjeg premijera Igora Lukšića nudila SPC, kao i drugim vjerskim zajednicama, da potpiše sporazum.
Đukanović je kazao da su druge zajednice potpisale, a da je SPC tada odbijala sa argumentacijom da nema potrebe da potpisuju dokument sa državom koju je ona stvorila.
“Jasno je o kakvoj je prirodi nesporazuma riječ. Dobro je da smo danas na zajedničkom stanovištu da je taj sporazum potrebno potpisati i ubijeđen sam da ne treba brzopleto žuriti, izbjegavajući mogućnost za javnim razgovorom na tu temu”, rekao je Đukanović.
On je istakao da ovo nije najvažnije pitanje za Crnu Goru i njenu budućnost, već odblokiranje procesa integracija.
“Najvažnije je da Crna Gora da ide ka Evropi i da posvećeno radi na svom demokratskom, ekonomskom razvoju. Ali, sticajem okolnosti ugovor sa SPC postalo je važno političko pitanje na domaćoj sceni”, rekao je Đukanović.
Kako je kazao Đukanović, mora se odgovoriti toj važnosti i dozvoliti svima da se uključe u razgovor na tu temu i da svako obavi svoj dio posla.
“Vlada mora da brine o onome što su interesi države Crne Gore, a crkva da vodi računa o svojim interesima. Čini mi se da se često u tim nastupima zaboravlja čiji je ugao gledanja i čija je odgovornost, tako da se često mogu čuti tonovi sa jedne strane koji bi pripadali drugoj strani”, istakao je Đukanović.
On je dodao da je optimista i ubijeđen da je Crna Gora tokom prethodne dvije godine pokazala da ima jasan demokratski kapacitet i za mnogo teže izazove od tog.
Đukanović je rekao da je ubijeđen da samo treba spustiti tenzije i medijski ne prenaglašavati ove teme.
“Treba prepustiti onima koji su za to pozvani da napišu jedan ugovor od 20ak članova i da se to konačno skine sa dnevnog reda”; poručio je Đukanović.
Na pitanje kakava će biti uloga Crne Gore u jačanju stabilnosti, posebno kada je u pitanju Bosna i Hercegovina (BiH), Đukanović je kazao da je duboko uvjeren da toj zemlji treba duboka pažnja međunarodne zajednice.
On smatra da je međunarodna zajednica u posljednjim godinama značajno popustila sa svojom ulogom u Bosni i da je to jedan od uzroka zbog čega se sada u toj zemlji osjeća opet dah retrogradnih, nacionalističkih politika.
“U svim dokumentima NATO, a prije ovog samita, BiH, Gruzija i Moldavija su prepoznate kao zemlje koje su izložene posebnom riziku u kontekstu ukrajinske krize”, rekao je Đukanović.
Đukanović je dodao da je tu ocjenu Crna Gora podržala i iz nje izvodili stav da država treba da pokloni posebnu pažnju, ne samo od strane NATO-a, već i Evropske unije (EU).
“Prije nekoliko dana na Samitu EU u Briselu sam iz tog razloga predložio da se BiH da status kandidata, kakav je dat Ukrajini i Moldaviji. Nijesam bio jedini koji se za to zalagao, bilo je dosta predstavnika regiona koji su ponavljali argumentaciju u prilog takvoj odluci”, naglasio je Đukanović.
Nažalost, kako je rekao, EU se u ovom trenutku opredijelila da taj status dodijeli samoj Ukrajini i Moldaviji, ali sa jasnom spremnošću da u narednom periodu, tokom ove godine dodijeli kandidatski status i Moldaviji i BiH.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
