Podgorica, (MINA) – Crna Gora mora biti spremna da pomogne da crnogorska dijaspora na Kosovu bude u funkciji ostvarivanja zajedničkih interesa – evropske budućnosti regiona, poručio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
On je, na manifestaciji Dani Crnogoraca na Kosovu u organizaciji Udruženja Crnogoraca Lovćen, kazao da je to važan događaj za crnogorsku zajednicu i crnogorsko-kosovske međudržavne odnose.
Đukanović je rekao da je zajednički zadatak da se ulože napori na snaženju jedinstva crnogorske dijaspore na Kosovu.
Crna Gora, kako je poručio, mora biti spremna da za to preuzme punu odgovornost.
“Da pomogne da crnogorska dijaspora na Kosovu bude u funkciji ostvarivanja zajedničkih interesa – evropske budućnosti i Crne Gore i Kosova i regiona, u kojoj će sve nacionalne zajednice živjeti slobodno i čiji će očuvan nacionalni identitet biti bogatstvo multietničke demokratije koju danas branimo“, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, nije moguće, niti je neophodno idealizovati istorijska dešavanja na balkanskom prostoru.
„I nijesmo danas ovdje da bismo raspravljali o razlozima značajnog smanjenja brojnosti crnogorske zajednice na Kosovu. Nažalost, i to u vrijeme intenziviranja razvoja prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje“, kazao je Đukanović.
On je rekao da je nemoguće ne primijetiti još prisutnu inerciju nacionalnog inžinjeringa na Zapadnom Balkanu, koji je taj prostor skupo koštao u posljednjoj deceniji prošlog vijeka.
„Zajednica Crnogoraca je prema zadnjem validnom popisu stanovništva na Kosovu iz 1981. godine brojala nešto više od 28 hiljada, zbog čega su Crnogorci sa razlogom bili konstitutivni nacionalni elementi Ustava AP Kosova i Metohije iz 1974. godine“, naveo je Đukanović.
Kako je kazao, njihov broj danas, prema nezvaničnim podacima, kreće se od pet hiljada do sedam hiljada.
„Ovo je prilika da se podsjetimo da su mnogi Crnogorci, naročito u vrijeme socijalizma, bili utemeljivači i protagonisti privrednog, kulturnog, prosvjetnog i naučnog života i razvoja Kosova“, rekao je Đukanović.
Kako je dodao, generacije Crnogoraca, ne samo sa Kosova, obrazovali su se i stasavali u poznatoj Pećkoj gimnaziji i na Prištinskom univerzitetu.
Đukanović je poručio da se ne smije dozvoliti da ti ljudi budu zaboravljeni.
„Pamtićemo ih kao čvrstu sponu između naroda Crne Gore i Kosova. Među njima su istorijske ličnosti Radovan Zogović i Boro Vukmirović, kao i Mihailo Zvicer i Vojislav Popović, uglednici iz crnogorskih redova 80–tih godina prošlog vijeka, koji su vjerovali i prenosili ideje zajedništva i progresa“, dodao je Đukanović.
On je kazao da su državni organi Crne Gore i u periodu nakon raspada jugoslovenske države pokazali da sa kosovskim vlastima žele u kontinuitetu da grade partnerske odnose.
Đukanović je naveo da je uvjeren da će kvalitetni odnosi dvije zemlje dovesti i do što skorijeg rješavanja statusa Crnogoraca na Kosovu i povećanja njihove političke vidljivosti.
To bi, kako je kazao, bio značajan doprinos Kosova očuvanju identiteta crnogorske nacionalne zajednice u toj prijateljskoj zemlji.
“Ovo je i prilika da se s ponosom podsjetimo da je u vrtlogu rata i nacionalnih i vjerskih sukoba Crna Gora od ranih 90-ih pokazala sposobnost da čuva mir, unutrašnji međunacionalni i međuvjerski sklad i odgovorno definiše i slijedi svoje nacionalne interese”, rekao je Đukanović.
Crna Gora se, kako je naveo, opredijelila za evropski sistem vrijednosti i odlučno krenula putem evropske i euroatlantske integracije.
Đukanović je dodao da je danas Crna Gora uvažena članica NATO, zemlja kandidat koja je lider u pregovaračkom procesu sa EU i važan faktor regionalne stabilnosti.
“Ono što želimo i očekujemo od svojih građana i uvijek poručujemo našoj dijaspori širom svijeta, želimo i od Crnogoraca na Kosovu. Da budu odgovorni građani Kosova, da crnogorska zajednica predstavlja Crnu Goru kao odgovornog susjeda i prijatelja Kosova”, naveo je Đukanović.
On je ocijenio da “živimo u vremenu povampirenja retrogradnih nacionalističkih politika”.
Te politike, kako je kazao, pokušavaju da opstruiraju jedini logični izbor regiona – pripadnost Evropi, evropskom kulturnom krugu.
“Kao malobrojan narod kroz dugu istoriju svoje državnosti, navikli smo na kontinuirana osporavanja, ali istovremeno naučili i kako istrajati u odbrani slobode, države i svog identiteta”, rekao je Đukanović.
Ta borba, kako je dodao, nije prestala ni danas, u izazovnim vremenima.
“Zato smo tu da dokažemo da smo dostojni nasljeđa naših predaka, ma gdje god živjeli. Tu smo da učvrstimo svijest o vlastitom identitetu, ponosno ga afirmišemo kroz svijet i, da gdje god bili, i šta god radili, na uzoran način predstavljamo Crnu Goru i njenu vrijednost i time doprinosimo bogatstvu kulturnih različitosti ujedinjene Evrope”, naveo je Đukanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
