Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U prethodnih 12 mjeseci izdato je 47 naloga za kontinuirano praćenje računa fizičkih lica i pojedinaca, a otvoreno je 511 predmeta, saopštio je pomoćnik direktora Uprave policije za sektor za sprečavanje pranje novca i finansiranje terorizma, Dejan Đurović.
On je u razgovoru za Pobjedu kazao i da je oko deset miliona EUR na računima kompanija i građana koje imaju kod poslovnih banaka, po nalogu sektora bilo blokirano na period od 72 sata.
Đurović je objasnio da sektor koji je prije godinu izmješten u nadležnost Uprave policije, ima mogućnost da u kontinuitetu prati transakcije koje su okarakterisane kao sumnjive.
“Sektor do 72 sata može privremeno blokirati novac na bankovnim računima fizičkih lica i građana kada se posumnja da imovina može biti iz kriminalne djelatnosti. Ova blokada daje vremena policiji i tužilaštvu da u tom periodu obave dodatne provjere porijekla novca i da u odnosu na to preduzmu dalje korake”, kazao je Đurović.
On je objasnio da je za godinu otvoreno 511 predmeta – od tog broja 307 na osnovu informacija o sumnjivim transakcijama, dobijenih većinom od poslovnih banaka, 121 – na osnovu podataka dobijenih od državnih organa, 40 uz pomoć stranih partnerskih službi i 43 predmeta koje je Sektor otvorio samoinicijativno na osnovu analize dostavljenih gotovinskih transakcija.
Krivično djelo pranje novca, prema njegovim riječima, teško je dokazivo.
Suština dokazivanja tog krivičnog djela, kako je rekao Đurović, nije samo u utvrđivanju da određena imovina nema identifikovano legalno porijeklo, već da se dokaže da potiče iz kriminalne djelatnosti. Potrebno je i da se dokaže namjera počinioca da prikrije ili lažno prikaže stvarno porijeklo novca ili imovine.
“Kada se svi ovi zakonom definisani preduslovi uzmu u obzir, jasno je da je krivično djelo pranje novca izuzetno zahtjevno sa aspekta otkrivanja i dokazivanja. To nije slučaj samo u Crnoj Gori, već u Evropi i svijetu. Zato je statistika na evropskom i globalnom nivou u pogledu broja krivičnih djela pranja novca u odnosu na ostala krivična djela znatno niža, upravo zbog problema u pogledu otkrivanja i dokazivanja”, naveo je Đurović.
Iz tih razloga se, kako je rekao, u međunarodnim okvirima, u kontinuitetu radi na izmjeni definicije krivičnog djela pranja novca, kako bi se u praksi olakšalo njegovo dokazivanje.
Definicija krivičnog djela pranja novca u Krivičnom zakoniku usklađena je sa međunarodnim standardima.
“Kako je ovo živa materija i oblast koja se stalno unapređuje, a imajući u vidu izazove u pogledu dokazivanja, sigurno je da će se definicija pranja novca i dalje mijenjati kako bi olakšala praktičnu primjenu zakona”, smatra Đurović.
Kada se napravi poređenje sa 2018. godinom evidentan je porast prijavljenih sumnjivih transakcija, ali i otvorenih predmeta u prosjeku za 30 odsto.
To je, kako je kazao Đurović, značajan porast aktivnosti finansijsko – obavještajne jedinice od kada je dio Uprave policije.
“Kroz konkretne predmete uspostavljena je neposredna i kvalitetna saradnja sa Specijalnim državnim tužilaštvom, i novi model zajedničkog rada na predmetima gdje je ovaj sektor inicijator, a u kasnijim fazama i servis tužilaštvu za efikasno krivično gonjenje počinilaca krivičnih djela pranja novca i finansiranja terorizma i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Sve naše aktivnosti sprovode se u zajedničkom i timskom radu sa sektorom za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, zaključio je Đurović.
