Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska poljoprivreda, i pored značajnih nedostataka, ima mnogo prilika za dalji razvoj, koje se odnose na povećanu tražnju i prodaju kroz rastući sektor turizma i interesovanje zemalja Bliskog istoka, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).
Predstavnici PKCG su kazali da značajne resurse koji doprinose razvoju poljoprivrede u Crnoj Gori predstavljaju dobro očuvana priroda, tradicija bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom i povoljna klima za različite proizvodnje.
“Značajno je i visokokvalitetno, očuvano i plodno zemljište, nizak nivo zagađenja zahvaljujući slabom korišćenju mineralnih đubriva i pesticida”, rekli su predstavnici PKCG agenciji Mina-business.
Klima, bogatstvo biodiverziteta i prirode i čista okolina su, kako su naveli, odlični preduslovi i za razvoj organske poljoprivrede. Turizam koji je u ekspanziji pruža velike šanse za povećanje proizvodnje u poljoprivredi, odnosno povećanje plasmana domaćih proizvoda kroz turističku tražnju.
“Jedinstvenost tradicionalne crnogorske kuhinje nudi pregršt mogućnosti za označavanje proizvoda oznakama porijekla proizvoda, na primjer jagnjeće meso, pršuta, pljevaljski i kolašinski sir”, saopštili su iz Komore.
Sa druge strane, kako smatraju, usitnjena gazdinstva i mali obim proizvodnje, nedostatak stručne radne snage, nizak nivo obrazovanja poljoprivrednika i nepovoljna starosna struktura, kao i loša mehanizacija i nizak nivo primjene moderne tehnologije i znanja i iskustva, niska konkurentnost domaće proizvodnje, kao i njen sezonski karakter utiču na nisku produktivnost sektora poljoprivrede.
“Relativno visoki troškovi inputa, skup sistem otkupa i nedostatak skladišnih kapaciteta, slaba promocija i marketing za plasman domaćih proizvoda, slaba razvijenost sektora voća i povrća, iako imamo komparativne prednosti za povećanje proizvodnje u ovom segmentu, takođe su problemi sa kojim se suočava crnogorska poljoprivreda”, ocijenjeno je iz PKCG.
Značajan problem je i, kako su naveli, velika uvozna zavisnost prerađivačkog sektora. Povezanost sa sektorom turizma je i dalje slaba, s obzirom na to da taj sektor preferira stabilno snabdijevanje visokokvalitetnim proizvodima tokom cijele godine.
“Proizvodi dobrog i visokog kvaliteta se slabo promovišu i ne plasiraju na tržište u dovoljnoj mjeri, jer proizvođači nijesu organizovani u grupe ili profesionalna udruženja i često se suočavaju sa slabom integracijom lanca vrijednosti”, saopštili su iz Komore.
Crna Gora je, kako su naveli, neto uvoznica hrane i pokrivenost uvoza izvozom je i dalje na niskom nivou.
“U prošloj godini uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je oko 543 miliona EUR, a izvoz oko 52 miliona EUR, a glavni izvozni proizvod je već godinama unazad vino”, precizirali su iz PKCG.
Pored vina, rast izvoza se bilježi kod prerađevina od mesa, određenih vrsta voća i povrća, piva, eteričnih ulja i ljekovitog bilja.
“Podaci o uvozu i izvozu ukazuju da Crna Gora i dalje ima visok spoljnotrgovinski deficit kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi, što se može objasniti s obzirom na strukturu proizvoda iz uvoza. Veliki uvoz svinjskog mesa za potrebe prerađivačke industrije, značajan uvoz UHT mlijeka i mlječnih prerađevina, prerađevina od voća i povrća i sokova posljedica je nedostatka prerađivačkih kapaciteta”, naveli su iz PKCG.
Oni su ocijenili da se najveći dio uvoza upravo dešava u ljetnjim mjesecima, kada se broj gostiju drastično poveća i trostruko je veći u poređenju sa ukupnim brojem stanovništva u Crnoj Gori. S obzirom na povećanu potrošnju u tom periodu jako je bitno i da crnogorski poljoprivredni proizvodi budu dio turističkog proizvoda i samim tim svakodnevne ponude.
“Turizam je šansa i za naše poljoprivredne proizvođače koji su u posljednjih nekoliko godina radili na unaprjeđenju proizvodnje i kvaliteta proizvoda. Zbog toga je jako bitno da se nađu u ponudama svih ugostiteljskih objekata i hotela u Crnoj Gori, zbog čega je Vlada kao nastavak programa Kupujmo domaće pokrenula i projekat Domaći ukusi”, podsjetili su iz PKCG.
Primarna poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori, kako je saopšteno, posljednjih nekoliko godina bilježi rast u većini važnijih grana.
„Taj rast je, prije svega, rezultat ukupnog zaokreta prema poljoprivredi i ukupne podrške razvoju privatnog sektora, podsticajnim mjerama i kroz realizaciju međunarodnih projekata u ovoj grani“, dodali su iz PKCG.
Prema podacima Monstata, bruto vrijednost proizvodnje u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu ima tendenciju rasta i u 2017. godini iznosila je 483 miliona EUR. Veća je u odnosu na ostvarenje iz 2016. godine 1,4 odsto, a u odnosu na 2010. godinu 25 odsto.
Iz PKCG su, odgovarajući na pitanje da li su dovoljno iskorišćeni poljoprivredni potencijali Crne Gore, kazali da država obiluje prirodnim resursima.
“Najznačajniji su biodiverzitet, vode, more i obala, zemljište i mineralne sirovine. Raspoloživost tih resursa je proizvod različitih geografskih faktora i njihove interakcije, uključujući i položaj, topografiju, klimu i geološku istoriju”, naveli su iz PKCG.
Poljoprivredno zemljište sa ukupnom površinom od 516,07 hiljada hektara, čini oko 37,4 odsto ukupne teritorije Crne Gore i važan je, ali nedovoljno korišćen resurs za razvoj poljoprivrede.
“I pored pozitivnih trendova još postoji dosta neiskorišćenog zemljišta koje treba privesti namjeni. Ukoliko se stavi u odnos veličina poljoprivrednih površina i vrijednost ostvarene proizvodnje u poljoprivredi od oko 483 miliona EUR, bez dubljih analiza, dolazi se do zaključka o nedovoljnoj iskorišćenosti poljoprivrednih resursa”, rekli su iz Komore.
Takođe ogroman neiskorišćeni potencijal za brži razvoj poljoprivrede leži u daljem razvoju prerađivačkog sektora, za koji postoje kvalitetne domaće sirovine.
“Prostor za napredak je u okrupnjavanju, navodnjavanju, povećanju kapaciteta i modernizaciji gazdinstava, udruživanju proizvođača, organskoj proizvodnji i zaštiti geografskog porijekla, za šta su neophodna kvalitetna finansijska sredstva”, zaključili su iz PKCG.
