Podgorica, (MINA) – Nevladina organizacija (NVO) Grin houm /Green Home/ predala je Skupštini peticiju za uvođenje trajnog moratorijuma na izgranju malih hidroelektrana (mHE) u Crnoj Gori, koju je podržalo više od 6,3 hiljade građana.
Izvršna direktorica Grin Houma Nataša Kovačević kazala je da očekuju da poslanici prepoznaju ogorčenje građana Plava, Gusinja, Berana, Bijelog Polja, Nikšića, Kolašina, Šavnika i Andrijevice.
Ona je kazala da je većina dosadašnjih koncesija za mHE u Crnoj Gori dodijeljeno bez validnih osnova, odgovarajućih planskih dokumenata, strateških smjernica, i preciznih podatak o potencijalima, kao i uticajima realizacije tih projekata na životnu sredinu.
Kovačević je podsjetila da je Evropski parlament u novembru prošle godine ocijenio da većina od 80 mHE u Crnoj Gori nijesu planiralane, niti su, one koje su izgrađene, u skladu sa međunarodnim konvencijama i evropskim zakondovastvom.
„Zbog kršenja evropskih propisa i međunarodnih konvencija postoji pravni osnov da svi ugovori budu raskinuti“, kazala je Kovačević.
Kako je dodala, najavljeno prelivanje podsticaja za proizvodnju enegije iz mHE sa računa za struju na državni budžet ne može da bude alternativa.
„Subvencioniranju štetnih projekta za životnu sredinu, koji ugrožavaju kvalitet života građana, a ne donose koristi stanovništvu, mora se stati na kraj“, poručila je Kovačević.
U peticiji se traži da se zaustavi dalje davanje i obnavljanja energetskih dozvola po osnovu već podnijetih zahtjeva dok se ne sprovede Strateška procjena uticaja na životnu sredinu kumulativnih uticaja svih odobrenih projekata mHE.
Traži se i da se pokrene pravosudni postupak zbog kršenja Zakona o SPU odnosno ne sporovođenja obaveznog procesa izrade strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Plan korišćenja vodotoka za izgradnju mHE u Crnoj Gori od 2016. godinu, ali i zbog Zakona o koncesijama.
„Jednom investitoru se daje cijeli vodotok na korišćenje. On može da postavi jednu ili više mašinskih kuća, da uradi više ucjevljenja voda, ograničava mu se samo broj megavata koje može da instalira“, rekla je Kovačević.
Ona je objasnila da Ministarstvo ekonomije radi reviziju projekata, koji nijesu ispoštovali stavke iz ugovora u predviđenom vremenu, i dodala da će neke od dozvola biti ukinute, a neke revidirane.
„Očekujemo da sve mHE koje nijesu prošle suštinsku procjenu uticaja na životnu sredinu i nemaju saglasnost loklanih zajednica budu ukinute. Najbolje bi bilo sve, s ozbirom da su povrede zakona postojale već u momentu kada se radio plan dodjele koncesija, zato i ne viidmo na koji način bilo koji od ugovora može da bude obnovoljen“, kazala je Kovačević.
Ona je rekla da je u Crnoj Gori 13 mHE pušteno u proceduru, dok ih je od pet do deset u izgradnji.
Građani zahtijevaju i da se rezultati o napretku iz peticije prate periodično, najmanje jednom mjesečno, formiranjem posebnog skupštinskog tijela ili na plenumu, i da javnost redovno izvještava dok se ne ispune svi zahtjevi.
Peticiju su Skupštini dostavili preko nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića, koji je i član plenuma Energetske zajednice ispred Crne Gore.
Kovačević je najavila da će Grin houm, uz podrišku organizacija sa sjevera, predati nekoliko inicijativa za otvaranje žalbenog postupka pred Energetskom zajednicom.
Vemić Aleksadar iz ekološkog pokreta Donja Bukovica, kazao je da rijeka Bukovica nikada nije trabalo da dođe u obzir za izgradnju mHE i dodao da su mještani tog područja sada ispred bagare, kako bi zaustavili mehanizaciju.
„Naša borba traje skoro dvije godine i prošli smo sve faze borbe, kako pravne tako i na terenu. Rijeka nikada nije trabalo da dođe u obzir za izgradnju mHE, jer ima vodu A1 kvaliteta i u njoj živi stenoendem – životninja koja ne postiji nigdje više na svijetu“, rekao je on.
Vemić je kazao da smatraju da je građevinska dozvola dobijena nezakonito.
„Pokušavali smo na dosta načina to da dokažemo, međutim iz države se niko nije oglašavao. Jedino nam preostaje da izlazimo pred bagere i da se nadamo da će država prepoznati da nijesu bitni lični već interesi zajednice i sela“, poručio je Vemić.
Ramo Gutić iz plavske NVO „Sačuvajom rijeke Crne Gore“, rekao je da je u Plavu kompanija Kroling izgradila dvije mHE i „napravila pravi ekološki zločin prema prirodi, kakav nije zabilježen na tim prostorima“.
On je kazao da rijeke brane mirnim putem u skladu sa ustavom i sudskim putem jer smatraju da su građenske dozvole izdate nezakonito.
„Obećavamo da neće uraditi više ni jednu dok nadležni sudovi u Crnoj Gori i Strazburi ne kažu zadnju riječ“, poručio je Gutić.
Kako je dodao, Vlada i Skupština treba da preduzmu konkretne korake i donesu adekvatne odluke radi stavljanja trajnog moratorijuma na uništavanja rijeka sjevera.
„Koncesije su sve date suprotno zakonu zaključno sa 2016. godinom i svi ugovori treba da budu raskinuti“, istakao je Gutić.
Mihailo Ostojić iz mjesne zajednice sela Vinicke, kazao je da su mještani tog područja izjasnili da su protiv izgradnje mHE, koja je planirana na rijeci Vinicki.
„Odlučni smo da nećemo dozvoliti ni po cijenu života izgradnju ove mHE i diranje korita rijeke koja je za nas veliko blago“, zaključio je Ostojić.
