London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim tržištima cijene nafte su pale i prošle sedmice, treće zaredom, što je posljedica usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija, zbog čega bi mogla oslabiti potražnja za energentima.
Na londonskom tržištu cijena barela je prošle sedmice pala 2,7 odsto, na 77,6 USD, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,3 odsto, na 67,60 USD, prenosi SEEbiz.
Sve do početka oktobra cijene nafte su rasle zbog najave sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na iranski naftni sektor početkom novembra, što je podržavalo strahovanja da će ponuda na svjetskim tržištima biti znatno manja nego potražnja.
Međutim, posljednjih sedmica su ta strahovanja splasnula, između ostalog, zbog najave Saudijske Arabije da može povećati proizvodnju ako to bude potrebno.
Saudijski ministar energetike Khalid al-Falih kazao je prošle sedmice da je stanje na tržištu nafte “dobro”.
“Odlučićemo postoje li kakvi poremećaji u ponudi, posebno s obzirom na predstojeće sankcije Iranu. Zatim ćemo nastaviti u skladu s dosadašnjom politikom, koja predviđa podmirivanje eventualne veće potražnje kako bi kupci bili zadovoljni”, rekao je Falih.
On je dodao i da ne isključuje mogućnost da Saudijska Arabija poveća proizvodnju za milion do dva miliona barela dnevno.
Izvršni direktor Saudi Aramca, Amin Nasser, kazao je da zemlji treba samo tri mjeseca da dosegne maksimalni kapacitet proizvodnje od 12 miliona barela dnevno, bude li potrebno.
“Saudijski ministar energetike dao je još materijala onima koji špekulišu s padom cijena energenata”, naveo je analitičar PVM Oila Stephen Brennock.
Tržišta nafte bila su pod pritiskom i zbog oštrog pada svjetskih berzi, na kojima već sedmicama vlada nestabilnost zbog rasta kamata u SAD-u, trgovinskog rata između SAD-a i Kine, kao i napetosti između Evropske komisije (EK) i Italije zbog povećanja budžetskog deficita u toj članici eurozone.
Zbog toga je na Wall Streetu Dow Jones prošle sedmice potonuo tri, a S&P 500 indeks četiri odsto.
Pad cijena nafte treću sedmicu zaredom posljedica je, takođe, znakova usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za ‘crnim zlatom’.
Nakon što je nedavno objavljeno da je u trećem tromjesečju kineski bruto domaći proizvod (BDP) porastao 6,5 odsto na godišnjem nivou, najsporije od 2009. godine, prošle sedmice su uslijedile znakove usporavanja rasta u eurozoni i SAD-u.
Tako je u petak objavljeno da je američki BDP u proteklom kvartalu porastao 3,5 odsto na godišnjem nivou. To je i dalje snažan rast, ali sporiji nego u prethodnom kvartalu, kada je iznosio 4,2 odsto.
Ti podaci su podstakli zabrinutost da američko-kineski trgovinski rat počinje prigušivati rast.
Pritisak na cijene nafte posljedica je, takođe, rasta zaliha, posebno u SAD-u. Američka proizvodnja nafte neprestano raste u proteklih deset godina i ove je godine dosegnula rekordna 11,2 miliona barela dnevno.
A u petak je firma Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj naftnih postrojenja u SAD-u povećan treću sedmicu zaredom, za dalja dva postrojenja, na ukupno 875, što je najveći broj aktivnih postrojenja od marta 2015. godine.
To znači da se u skoro vrijeme može očekivati dalji rast američke proizvodnje, koja se ionako kreće oko najviših nivoa u istoriji, a time i rast zaliha.
Zbog toga je, među ostalim, saudijski predstavnik u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) Adib Al-Aama prošle sedmice poručio da bi se tržište nafte krajem godine ponovo moglo suočiti s viškom u ponudi.
“Tržište bi u četvrtom tromjesečju moglo ponovo krenuti u smjeru prekomjerne ponude, na što upućuje rast zaliha u proteklih nekoliko sedmica”, kazao je Al-Aama.
On je dodao da bi se zbog toga mogla ukazati potreba za intervencijom kako bi se zalihe smanjile.
“Proširio se strah od viška u ponudi, uprkos nastavljenom padu iranskog izvoza uoči stupanja na snagu sankcija u narednom mjesecu”, kazao je Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM Oil.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
