Podgorica, (MINA) – Javnost mora znati ko su vlasnici medija, kako bi imala povjerenja u njih, a strano vlasništvo jedan je od većih problema crnogorske medijske scene, poručeno je sa otvaranja konferencije „Medijski horizonti: Kako do transparentnosti, pouzdanosti i javnog interesa?”.
Konferenciju je organizovala Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.
Amabasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je regulisan medijski sektor važan za suočavanje sa velikim porastom dezinformacija, polarizacije i komercijalizma.
On je istakao da je za Crnu Goru u procesu EU integracija ovo bila dobra godina i da će vjerovatno biti zatvorena četiri poglavlja.
„Nemojte se zanositi, nema mjesta opuštanju, ali u isto vrijeme ubijeđen sam da treba da prihvatimo ovu hvalu i treba istaći da su ostvarene stvari koji nijesu bile jednostavne“, rekao je Satler.
On je istakao da je AMU uložila ogromne napore kako bi izvršila usklađivanje sa Direktivom EU.
„Bitno je da je sama direktiva jako dobro transformisala samu agenciju, tako da imamo i određene sankcije vezano za njeno kršenje“, rekao je Satler.
On je rekao da mu je drago što je Agencija poboljšala svoje operativne kapacitite i da treba da ih iskoristi na pravi način.
„EU želi da vidi bilans uspjeha koji je kontinuiran, a koji je pokazala Agencija, što se odnosi na audiovizuelno tržište. Moramo da imamo Agenciju koja je nezavisna i da je rukovodstvo na vrhu zadatka“, istakao je Satler.
On je rekao da, zbog dva člana Savjeta čiji se mandat završava, treba završiti postupak kako bi se obezbijedila nesmetanost rada Agencije.
Salter je kazao da je bitno da je Agencija preuzela odgovornost za poboljšanje medijske pismenosti.
On je naglasio da se nastavlja posao vezan za usklađivanje propisa sa EU.
„Zato vidimo nove propise i novi zakonodavni okvir koji je izuzetno bitan, a tiče se digitalnih usluga“, naveo je Satler.
Kako je kazao, EU želi da garantuje pluralizam i to je izuzetno bitno, kako bi se osiguralo da medijske kuće rade bez ikakvog upliva i uticaja.
„Mediji moraju da služe javnim interesima. Kako bismo to uspostavili mora da postoji dobra saradnja između svih zainteresovanih subjekata i međunarodnih partnera“, poručio je Satler.
Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi rekao je da je Misija posvećena u pomoći Crnoj Gori u suzbijanju pojava poput gvora mržnje u medijima.
On je rekao da je, prema godišnjem indeksu medijske pismenosti, u prošloj godini Crna Gora bila na 33. mjestu od 61. države.
Gabasi je kazao da je mehanizam za žalbe važan za samoregulaciju medija.
„Da bi građani imali povjerenje u kontrolu moraju da shvate i da vjeruju u te mehanizme“, rekao je Gabasi.
On je ukazao na to da Crna Gora ima dva samoregulativna mehanizma i to Savjet za samoregulaciju i internog ombudsmana.
Gabasi je istakao da je medijska transparentnost u smislu vlasništva veoma važna, posebno kada su u pitanju onlajn mediji.
„I strani mediji su takođe veoma važni u smislu vlasništva i vrlo važno je da se vlasništvo učini transaprentijim kao protivotrov korupciji i pranju novca“, naglasio je Gabasi.
On je istakao da je Radio Televizija Crne Gore jedina TV stanica koja ima nacionalnu pokrivenost u CG i u crnogorskom vlasništvu i to ima vitalnu ulogu.
„Nedavno usvojen Zakon o audioviuzelnim medijskim servisima pruža kontrolne mehanizme i AMU je zadužena za određene korake i Misija je sigurna da ćemo imati korake u Crnoj Gori u smislu poštovanja vladavine prava“, dodao je Gabasi.
Predsjednik Savjeta AMU-a Branko Bošković rekao je da je Agencija dobila proširene medijske nadležnosti koje u jednom dijelu obuhvataju i online prostor.
„Ova insititucija brine o građanima i medijima i kroz mehanizme omogućava građanima da ostvare prava i budu aktivni kreatori u medijskom prostoru Crne Gore“, naveo je Bošković.
On je istakao da ima mnogo stranog vlasništva u crnogorskim medijima.
„Smatram da je to jedan od većih problema crnogorske medijske scene“, naglasio je Bošković.
On je kazao da je obaveza da se javnosti predstavi ko su vlasnici medija i ko su ljudi koji suštinski upravljaju medijskom scenom.
„Ako želimo medije u koje će građani imati povjerenje, moramo znati ko su im vlasnici, jer ako nijesu oni transparentni, ne možemo to očekivati od nekog drugog“, dodao je Bošković.
On je kazao da dio aktivnosti AMU-a, pogotovo vezan za standarde i etiku, treba da bude dio samoregulacije.
Bošković je naveo da je neophodno da se zna koje medije građani najviše prate i koji su zato najuticajniji.
„Transparetnost u tom smislu je važna za medije. Agencija je tu da da doprinos da se mjerenje gledanosti uradi na što transparentniji način“, dodao je Bošković.
On je istakao da je AMU institucija koja uživa značajno povjerenje javnosti, što su potvrdili kroz više od dvije decenije uspješnog rada.
Bošković je naglasio da je uloga Agencije da doprinese što kvalitetnijem radu medijima.
„Siguran sam da će Agenciju i u nastavku biti na usluzi građanima“, rekao je Bošković.
Konferencija je organizovana na Svjetski dan televizije, koji se u svijetu obilježava 21. novembra.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je, na panelu „Vlasništvo nad medijima: Transparentnost kao preduslov povjerenja“, rekla da je transparentnost vlasništva nad medijima jedno od ključnih pitanja.
„Ministarstvo je posvetilo veliku pažnju tom pitanju, što se vidjelo usvajanjem seta medijskih zakona“, navela je Vujović.
Ona je istakla da nezavisni mediji doprinose jačanju povjerenja društva u medije.
„Legitimno pravo javnosti je da zna ko su vlasnici medija“, rekla je Vujović.
Ona je kazala da je Ministarstvo preduzelo niz koraka u jačanju medijske regulative.
Vujović je istakla da je, kada je u pitanju tranarentnost vlasništva, ključna uloga AMU, koja je zadužena za vršenje inspekcijskog nadzora.
„Mislim da smo uredili ovaj sistem barem kada su u pitanju osnovni podaci u vlasničkoj strukturi, jer njihovo nedostavljanje može da bude osnov za pokretanje postupka“, dodala je Vujović.
Ona je rekla da sve što rade ide u pravcu onoga što EU očekuje od Crne Gore u dijelu transparetnosti vlasništva.
„Idemo ka tome da se jača funkcija Agencija koja će biti ključna tačka koja će sadržati sve podatke o medijima koje zakoni i pravilnici podrazumijevaju“, istakla je Vujović.
Ona je naglasila da je dosta urađeno u zakonodavnom smislu, ali da to nije sve.
„Mislim da zajedno možemo doći do najodgovornijeg odnosa prema crnogorskoj javnosti“, dodala je Vujović.
Ona je ukazala da je samo Javni servis u potpunom crnogorskom vlasništvu.
Vujović je rekla da poštuju pravo stranih medija da djeluju u Crnoj Gori, ali da su svjesni da prekomjerni strani uticaj može da ima negativne implikacije.
„Jasno je i da taj strani interes u Crnoj Gori u ovolikom medijskom tržištu ne može da bude ekonomski interes, već je u pitanju politički ili neki drugi interesi“, dodala je Vujović.
Direktorica AMU Sunčica Bakić ukazala je da je veoma značajno da se zna ko finansira medije.
„Ono što vidimo u Crnoj Gori je rezultat ili posljedica odluka koje je država donijela još davno, tokom usvajanja prvih medijskih zakona i dugogodišnje prakse“, istakla je Bakić.
Kako je rekla, crnogorsko tržište je samo po sebi izazovno, jer je malo i izloženo regionalnoj konkurenciji.
„Mislim da je pitanje medijskog vlasništva dio tog medijskog problema“, dodala je Bakić.
Ona je kazala da je jedna od posljedica tog problema ekonomska, druga se veže za zaštitu kulture i identiteta, dok se treća odnosi na potencijalni nelegitimni strani uticaj.
Prema riječima Bakić, u Crnoj Gori postoji značajno prisustvo stranog kapitala koje nužno ne mora biti loše, ako doprinosi pluralizmu i snaži medijsku scenu.
Ona je rekla da, zbog nedostatka inspekcijskog nadzora, postoje u Crnoj Gori subjekti koji koriste nacionalne resurse, a ne ispunjavaju sve obaveze prema građanima i na neki način predstavljaju nelojalnu konkurenciju crnogorskim medijima.
„Mislim da bi bilo mnogo bolje po Crnu Goru i da je strani kapital diverzifikovaniji i da u tom dijelu imamo pluralizam, ali ga nemamo jer je taj kapital vezan za jedan centar“, ocijenila je Bakić.
Ona je naglasila da su dva ključna mehanizma borbe protiv stranog uticaja na medije zabrana stranog kapitala iznad određenog procenta i ozbiljan skrinig stranih investicija, a ne koristi se nijedan.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope Lejla Dervišagić istakla je da je sloboda medija suština svakog demokratskog društva i osnovna ljudska prava.
„Od postojanja pa do danas, SE je razvio veliki broj preporuka i daje smjernice članicama Savjeta EU kako da regulišu tu oblast“, navela je Dervišagić.
Ona je rekla da preporuke SE naglašavaju koliko je važna transparentnost vlasništva nad medijima.
Dervišagić je rekla da posljednja preporuka SE, iz 2022. godine, govori o novim principima upravljanja medijima i transparentnosti kao temeljnom zahtjevu za upravljanje medijima.
„Preporuka kaže da mediji treba da osiguraju transparentnost, uključujući uređivačke standarde. Kaže i da se podaci o vlasništvu trebaju redovno ažurirati i da budu dostupni“, navela je Dervišagić.
Ona je rekla da je Ukrajina jedina država u Evropi koja ima Zakon o transparentnosti i medijskom pluralizmu.
„Postojala je inicijativa da se u Bosni i Hercegovini usvoji takav zakon, ali se nije napredovalo dalje od nacrta“, rekla je Dervišagić.
Ona je naglasila da u članicama EU nema takvog zakona, već se to reguliše zakonom protiv pranja novca ili nekim drugim pravnim aktima.
Govoreći o analizi vlasništva u medijima koja će uskoro biti predstavljena, a koju je naručila AMU, Dervišagić je rekla da je u većina preporuka iz analize uvrštena u nove zakone, jer je rađena prije usvajanja medijskih zakona.
Ona je istakla da je važno da svi mediji otkrivaju strukturu vlasništva, navodeći da se u studiji ističe da je transparentnost ključni alat za izgradnju povjrenja građana.
Kako je rekla, AMU mora imati potrebna ovlašćenja za redovno praćenje pluralizma.
„Studija kaže da je neophodno uspostaviti bazu podataka o vlasništvu medija“, dodala je Dervišagić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS