Podgorica, (MINA) – Evropska unija (EU) neće kao članicu prihvatiti državu koja ne zadovoljava demokratske kriterijume, a većina zemalja Zapadnog Balkana stagnira u demokratizaciji i vladavini prava.
To je saopšteno na panelu „Povratak demokratije, prava, slobode i mediji“, na Balkanskom integracionom forumu koji je danas organizovao Evropski pokret u Crnoj Gori.
Saradnik u Institutu za vanjske poslove iz Rima, Mateo Bonomi, rekao je da se mnogo puta čulo je da zbog ruske invazije na Ukrajinu oživilo proširenje EU i da ima novi zamah.
Kako je kazao, ključno pitanje je kakva politika proširenja može da proistekne iz rata i kako se taj zamah uobličava.
„EU neće prihvatiti državu kao članicu koja ne zadovoljava demokratske kriterijume“, istakao je Bonomi.
On je rekao da je pokrenuta debata u vezi institucionalne reforme EU, navodeći da su to proceduralni koraci.
„Njemci su podvukli važnost donošenja odluka, reformi, a predsjednik Francuske (Emanuel) Makron govori više o reformisanju politike, povećanju budžeta, kupovini proizvoda evropskih proizvođača“ rekao je Bonomi.
Prema njegovim riječima, među starim državama članicama postoje razlike, ali su one još uočljivije ako se pogleda svih 27 članica EU.
Bonomi je istakao da je drugo važno pitanje bezbjednost Evrope, koja je na neki način povezana sa debatom o institucionalnoj reformi EU.
„Diskusija kako garantovati bezbjednost u Evropi je glavna debata koja ima uticaja i na Zapadni Balkan. To je glavna debata jer se zna koliki je ruski imperijalizam rizik za demokratsku konsolidaciju“, rekao je Bonomi.
On je naveo da je treća debata koja se odvija u EU još važnija za Zapadni Balkan – kako reformisati politiku proširenja.
„Bilo je nekih značajnih koraka, vidjeli smo da Savjet više od deset godina nije mogao da odluči o proširenju, a sad su za dvije godine donijeli neke korake“, naveo je Bonomi.
Direktor Transparensi internešnala u Bosni i Hercegovini (BiH) Srđan Blagovčanin ocijenio je da, što se tiče Zapadnog Balkana, u bližoj budućnosti postoji nada samo za Crnu Goru da postane država članica EU.
„Region u posljednjim godinama ima trend stagnacije kada je u pitanju demokratizacija i vladavina prava, a tu je sve ono o čemu govorimo u Srbiji, Kosovu i naročito BiH, gdje se borimo sa osnovnim stvarima, na primjer fer izborima“, naveo je Blagovčanin.
Kako je rekao, u BiH i 30 godina nakon rata i dalje postoji protektorat.
„Prije 15 godina je rečeno da ne možemo dobiti kandidatski status dok je protektorat, a onda je snižen taj standard. Mi nijesmo postigli toliko kada su u pitanju demokratizacija i vladavina prava“, rekao je Blagovčanin.
On je naveo da se države regiona smatraju hibridnim i zarobljenim državama, tako da nema stvarne moć u institucijama.
Blagovčanin je kazao da su, pored formalnog napretka na evropskom putu u slučaju BiH, problemni zapostavljeni i da će biti potrebno da se prioritizuju.
Kako je rekao, u Republici Srpskoj (RS) je u osnovi „mini Bjelorusija“, a predsjednik tog entiteta Milorad Dodik je češće u Moskvi nego Banja Luci.
„RS je usvajala sve užasne zakone na osnovu ruskog modela, imali su zakon o stranim agentima, htjeli su da ograniče rad nezavisnih novinara, što nije stagnacija, nego znak pogoršavanja“, istakao je Blagovčanin.
Izvršna direktorica Međunarodnog Višegradskog fonda Linda, Kapustva Helbičova, kazala je da je njihov cilj da podrže države Zapadnog Balkana da se pridruže EU.
Ona je rekla da su podržavali region Zapadnog Balkana godinama i da imaju više od 100 projekata i stipendija koje su završene do ove godine.
„Ja vidim ovaj region kao veoma važan, iznenađena sam potencijalom i željom za saradnjom. Ovdje vidim potencijal, što je dobro iz perspektive Fonda“, istakla je Helbičova i poručila da su otvoreni za saradnju sa onima koji to žele.
Ona je kazala da je na početku Fond bio institucija za podršku kulturi, a da sada podržava i obrazovanje, kao i da pažnju fokusiraju na regionalni razvoj, turizam, javnu politiku, partnerstvo i socijalni razvoja.
Helbičova je istakla da je Crna Gora jedna od tri prioritetne države, što svake godine utvrđuje rotirajuće predsjedništvo.
Bivši potpredsjednik Vlade Sjeverne Makedonije za EU integracije, Bojan Maričik, rekao je da države regiona treba da rade zajedno na evropskom putu, jer će se u suprotnom to završiti kao još jedna propuštena prilika.
„Mislim da je istina da će se vrata EU otvarati za nove članice oko 2030. godine, a da je to samo zbog rata u Ukrajini. Biće paket država koje će se pridružiti EU u tom trenutku, a zavisi koja od naših država će biti spremna u tom trenutku“, ocijenio je Maričik.
On smatra da će EU napraviti veću razliku između država Zapadnog Balkana, i da neće sve moći da se pridruže za šest godina, jer nemaju sve iste probleme, političke strukture i namjere.
„2030. godine ćemo vidjeti situaciju gdje će Ukrajina, Moldavija i tri-četiri države Zapadnog Balkana moći da se pridruže EU“, naveo je Maričik.
On je ocijenio da je Plan rasta nešto što treba da se pohvali i nešto što je konkretno EU uradila za države Zapadnog Balkana.
„To treba da iskoristimo, jer u usportnom neće imati ništa, većina država regiona je zaglavljena u pregovorima duže godina i moramo da poradimo na demokratiji, jedinstvenom tržištu“, rekao je Maričik.
On je, govoreći o demokratiji i vladavini prava u Sjevernoj Makedoniji, rekao da je ta država u prethodnih sedam godina imala veliki napredak u demokratskoj atmosferi i medijskim slobodama.
„Ali da li ćemo uspjeti da to zadržimo ili ne, to zavisi od nove vlade“, zaključio je Maričik.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
