fbpx
NaslovnicaCrna GoraSaradnja institucija, medija i NVO ključna za borbu protiv malignih uticaja

Saradnja institucija, medija i NVO ključna za borbu protiv malignih uticaja

Podgorica, (MINA) – Zajedničko djelovanje državnih institucija, medija i nevladinog (NVO) sektora neophodno je kako bi borba protiv malignih uticaja u Crnoj Gori bila uspješna, ocijenio je analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović.

On je u intervjuu agenciji MINA kazao da se borba protiv malignog stranog uticaja ne može zasnivati isključivo na radu organizacija kao što je DFC, koji se od osnivanja bavi tim pitanjem.

Banović smatra da Crnoj Gori u borbi protiv malignih uticaja nedostaje kohezivni međusektorski odgovor.

„Potrebno je zajedničko djelovanje državnih institucija, medija i NVO sektora kako bi ta borba bila uspješna“, istakao je Banović.

Prema njegovim riječima, jake demokratske institucije ključni su faktor u borbi protiv malignog uticaja.

„Nažalost, od obnove nezavisnosti vlasti u Crnoj Gori nijesu doprinijele izgradnji takvih institucija, već naportiv – dodatno su ih urušavale partitokratskim pristupom“, naveo je Banović.

Kako je kazao, Crna Gora se suočava sa tri problema kada je u pitanju maligni strani uticaj.

Banović je kazao da je prvi problem zaloupotreba te teme, gdje se unutrašnji problemi pokušavaju prikriti tezama o malignom stranom uticaju.

„Zatim relativizacija malignog stranog uticaja, odnosno teze da on ne postoji u Crnoj Gori ili da je na minimalanom nivou“, rekao je Banović i dodao da su takve zlonamjerne teze dolazile od najviših crnogorskih zvaničnika.

Prema njegovim riječima, treći problem, koji se često mogao vidjeti u poljednjih šest mjeseci, jeste izjednačavanje malignog stranog uticaja sa saradnjom sa partnerskim i savezničkim državama.

Banović je kazao da je Crna Gora država u procesu demokratizacije, da taj proces predugo traje i da se crnogorsko društvo suočava sa brojnim problemima, poput kriminala i korupcije, slabe ekonomske razvijenosti, ekstremnog nacionalizma, nedostatka vladavine prava i generalno deficita demokratije.

„Usljed svega navedenog u Crnoj Gori je kreiran idealan ambijent za strano miješanje, odnosno maligini strani uticaj“, rekao je Banović.

On je kazao da su Srbija i Rusija dvije države čiji se maligni uticaj posebno očitava u Crnoj Gori.

„Razlog tome je njihov agresivni pristup, ali i široko rasprostanjena mreža proksija (posrednika), koja uključuje i pojedince i organizacije, a koji predstavljaju ključni faktor u širenju malignog uticaja“, naveo je Banović.

Prema njegovim riječima, Srbija i Rusija uspješno koriste sve slabosti crnogorskog društva, ali i kompeletnog regiona, za realizovanje svojih ciljeva.

„Srbija i Rusija se ističu po svom malignom djelovanju zato što pokrivaju sve sfere društva: politiku, ekonomiju, bezbjednosne organizacije, religiju, medije, kulturu i obrazovanje“, rekao je Banović.

On je kazao da je popis stanovništva u Crnoj Gori najslikovitiji primjer malignog djelovanja kroz sve te sfere.

„Imali smo direktno miješanje sprskih zvaničnika u ovaj proces. Istovremeno pokrenuta je snažna kampanja u medijiima u Srbiji, ali i pojedinim medijima iz Crne Gore“, rekao je Banović.

Kampanja se, kako je naveo, bazirala na širenju dezinformacija i reviziji istorije, negiranju crnogorskog identiteta, kao i podsticanju nacionalizma.

Prema riječima Banovića, u popis se umiješala i Srpska pravoslavna crkva, kada je patrijarh Porfirije tokom posjete Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici pozvao crnogorske građane da se izjasne kao Srbi koji govore srpskim jezikom.

„Identične aktivnosti imali smo i tokom prethodnih izbornih procesa u Crnoj Gori, odnosno predsjedničkih, pralamentarnih, ali i lokalnih izbora“, dodao je Banović.

On je kazao da su ciljevi tih država uslovljeni geopolitičkom situacijom u svijetu, ali i unutrašnjim prilikama, pa se oni mijenjaju i prilagođavaju situaciji.

Banović je kazao da je prvih godina nakon obnove crnogorske nazavisnosti Rusija težila da svoj uticaj u Crnoj Gori proširi kroz ekonomsku saradnju, ali su se odnosi promijenili odlukom Crne Gore da postane članica NATO-a, što je Rusija pokušala da osujeti.

Kako je naveo, Rusija danas u kontinuitetu pokušava da destabilizuje region Zapadnog Balkana i zaustavi dalje evroatlantske integracije kompletnog regiona.

Sa druge strane, prema riječima Banovića, Srbija teži da ostvari svoje hegemonističke ciljeve, koji podrazumijevaju njenu dominantnu ulogu i kontrolu unutrašnjih prilika u pojedinim državama u regionu.

„To se vrlo jasno vidi na primjeru Crne Gore. Kroz inicijativu stvaranja srpskog sveta, direktna miješanja u izborne procese, do posljednjeg primjera popisa stanovništva“, zaključio je Banović.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije