Budva, (MINA-BUSINESS) – Crnoj Gori je potrebna nova strategija rasta, koja se do sada zasnivala na infrastrukturnim projektima koji nijesu doveli do povećanja produktivnosti i nove vrijednosti, ocijenila je viceguvernerka Centralne banke (CBCG), Zorica Kalezić.
Ona je na panelu pod nazivom Kriza traje, u okviru Konferencije o ekonomiji Privredne komore (PKCG), kazala da je potrebna nova strategija rasta Crne Gore koja se do sada zasnivala na infrastrukturnim projektima koji su najprije stvarali bumove, da bi potom došlo do pada, a pritom oni nijesu doveli do povećanja produktivnosti i nove vrijednosti.
Prema njenim riječima, neophodno je da budemo dio EU, jer želimo dijeliti njene vrijednosti, a ne samo EU standard, jer – jedno bez drugog nije moguće.
Ona je, kako je saopšteno iz PKCG, istakla ocjenu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da je ekonomija na pravom putu, ali se još nije izvukla iz nevolja.
Usljed geopolitičke situacije, globalna ekonomija je ranjiva i praćena fragmentacijom, različitim nivoima protekcionizma i stvaranjem novih barijera za poslovanje.
“Iako se procjene cijene fragmentacije razlikuju, veća ograničenja međunarodne trgovine mogla bi smanjiti globalnu ekonomsku proizvodnju, do čak sedam odsto na dugi rok ili oko 7,4 biliona USD, što je ekvivalentno ukupnoj veličini francuske i njemačke ekonomije”, smatra Kalezić.
Sve to zajedno, kako je rekla, dovelo je do akceleracije inflacije do neslućenih visina u novijoj istoriji, dodajući da inflaciji treba dugo da se vrati na željene vrijednosti.
Prema njenim riječima, zemlje regiona su tokom krize stagnirale u približavanju nivoa dohotka evropskom. Kako sada stvari stoje, procjenjuje se da će Crnoj Gori biti potrebno 40 godina da dostigne prosječan nivo dohotka EU i moraće da sprovede strukturne reforme i makroekonomske politike kako bi to ubrzala.
Profesor na Univerzitetu Donja Gorica, Igor Lukšić, smatra da odgovor na aktuelnu krizu treba posmatrati iz tri ugla – konsolidacije javnih finansija, strukturnih reformi i unapređenja poslovnog ambijenta.
On je saglasan sa ocjenama da bilježimo solidne makroekonomske parametre, BDP čije projekcije su da će do kraja godine iznositi sedam milijardi EUR, kao i pad učešća javnog duga.
“Međutim, jasno je da je rast ekonomije u posljednjih nekoliko godina dominantno pod uticajem inflacije i priliva novca od građana koji su došli iz drugih zemalja. Potreban je odgovor naše politike u smislu demografskih trendova, odnosno pitamo se ima li mjesta ambicioznoj demografskoj politici”, rekao je Lukšić, dodajući da to pitanje treba da bude dio strukturnih reformi.
On je naveo da su sa stanovišta fiskalne konsolidacije parametri dobri, ali treba uzeti u obzir i rastuće rashode. Ipak, ocjenjuje da je svaka dalja korekcija u tom smislu vrlo rizična.
“Ovo nije trenutak za fiskalne reforme, jer je ranjivost onda potencijalno veća. Mi imamo sve parametre pregrijane ekonomije i ne treba dolivati ulje na vatru”, kazao je Lukšić.
U narednom periodu, kako smatra, treba koristiti nove vidove finansiranja javnih izdataka putem zelenih obveznica.
“Zašto naš prostorni plan ne bi bio zeleni prostorni plan? Ima prostora da sa EU institucijama radimo u tom pravcu”, rekao je Lukšić.
Prema njegovim riječima, aktuelne su teme reforma penzionog, zdravstvenog i obrazovnog sistema, a u posebnom fokusu njegove diskusije bilo je unapređenje poslovnog ambijenta kako bi se privukle nove investicije.
“U domenu poslovnog ambijenta, primjetno je da imamo pad stranih direktnih investicija i to treba da brine kreatore politika, jer nije dobro sa aspekta održivosti finansija. Kako diverzifikovati privredu i povećati produktivnost u zemlji oslonjenoj dominantno na turizam? Treba diverzifikovati turističku uslugu, izaći iz klasičnog vida turizma i razvijati nautički, zdravstveni i druge vidove koji donose veću premiju”, rekao je Lukšić, koji je nekadašnji premijer.
Profesor sa Univerziteta u Beogradu, Dejan Šoškić, govorio je, u svijetlu krize koja traje, koliko je BDP kao indikator kredibilna osnova koji može predstaviti rast jedne ekonomije, te šta sa njim u odnosu na kupovnu moć i broj stanovnika.
“Nominalni BDP je dobar približan pokazatelj ekonomske moći za zemlje sa sličnim nivoima cijena”, kazao je Šoškić, dodajući da razvijene ekonomije mogu imati širok spektar različitih nivoa nominalnog BDP-a u lokalnim valutama, što može prouzrokovati značajne greške.
On je naveo da nominalni BDP u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) iznosi 25,46 biliona USD, Kini 17,96 biliona USD, Francuskoj 3,07 biliona USD i Južnoj Africi 0,405 biliona USD.
“Zbog toga moramo uzeti u obzir razlike u nivou cijena između različitih zemalja koje nisu obuhvaćene nominalnim kursnim razmjenama, te je stoga najpreciznija dostupna mjera BDP-a za međunarodno upoređivanje”, rekao je Šoškić.
On je naveo da ono što generalna javnost u regionu uočava jeste nekakav rast BDP-a koji nema svoju translaciju kada je u pitanju realno stanje.
“Možemo govoriti i o paritetu kupovne snage, kao alternativnom deviznom kursu, koji kaže da treba množiti sve proizvode i usluge da bi se dobio realan presjek stanja”, kazao je Šoškić.
On se osvrnuo i na nivo zaduženosti, istakavši da se finansijska moć promijenila, pa su sada zapravo zemlje G7 one sa najvisočijim nivoom duga. Takođe, poručuje on, dešava se prelivanje globalne u lokalnu inflaciju, te je neophodno više govoriti o trendovima, kako bi se kreirale relanije procjene.
Profesor emeritus i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, Ljubo Jurčić, kazao je da će se tek za deset godina znati da li je Hrvatska efikasno ušla u evropsku monetarnu uniju, kako to vide njeni susjedi.
“Mi smo deceniju u EU, ali imali smo krize koje distorziraju sliku o našoj uspješnosti. Smatram da se ipak nijesmo pripremili u potrebnoj mjeri”, naveo je Jurčić.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je, za razliku od najrazvijenijih zemalja EU, isuviše orijentisana na turizam, što nije dobro.
“Imamo dobre prihode od turizma, ali to treba da bude samo dobra dodatna djelatnost, a ne zasnivati ekonomiju na tome. Uostalom, dolaze nam strani turisti, rade nam strani radnici, a strani su i vlasnici hotela, pa po čemu je to hrvatski turizam? Zapadne države razvoj zasnivaju na industriji jer smo industrijsko društvo. Nove generacije treba da kreiraju nove indsutrije, za što su potrebna i nova znanja. Bojim se nijesmo stvorili podlogu za to”, rekao je Jurčić.
Prema njegovim riječima, inflacija, kojoj svjedočimo, pokazatelj je bolesti strukture privrede.
U osvrtu na evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, Jurčić smatra da ovdašnji političari plasiraju pogrešnu sliku o tome.
“Naši političari ulazak u EU predstavljaju kao čarobno rješenje za probleme, ali nijesam siguran u to, naročito s ekonomskog stanovišta, iako podržavam Evropsku uniju. Ekonomska politika nije u nadležnosti EU već nacionalnih vlada. Čiji će proizvodi „juriti“ ka jedinstvenom evropskom tržištu zavisi od efikasnosti nacionalnih ekonomskih politika. Moraju se stvoriti uslovi za vlastiti razvoj”, rekao je Jurčić.
Finansijski ekspert, Zoran Martinovski, govorio je o problemima budućeg razvoja naših zemalja u svijetlu održivosti, obnovljive energije i zelene tranzicije.
On je naveo da je prošla godina bila izazovna, s visokim cijenama i visokom inflacijom, te nepovoljnim vremenskim prilikama.
Martinovski je rekao da se, prema najnovijem izvještaju Svjetske banke (SB), očekuje da će rast BDP-a na Zapadnom Balkanu biti skroman, oko dva odsto, dok Crna Gora može očekivati nešto veći rast zahvaljujući turizmu.
“Ali sveukupno, da biste udvostručili BDP, trebaće vam 28 godina”, naveo je Martinovski, ističući da je emigracija ključni izazov za kompanije u ovom trenutku.
Najbolji ljudi, kako je naveo, odlaze, a to zaista može smanjiti produktivnost.
On je apostrofirao da nam je neophodan novi ekonomski model, te više stranih direktnih investicija.
Kada je u pitanju zelena tranzicija i zeleno finansiranje, kazao je da su ključni problemi ekološki i socijalni faktori, kao i dobro korporativno upravljanje.
“Sada imamo obavezu prema zelenoj taksonomiji koja dolazi iz EU. Ako želite koristiti finansije od stranih institucija i komercijalnih banaka koje su dio međunarodnih organizacija i usaglašene s EU standardima, morate prilagoditi svoje poslovne modele kako biste zadovoljili ekološke, socijalne i standarde za dobro upravljanje”, poručio je Martinovski.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
