Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ključni pokretači ekonomskog rasta u ovoj godini, prema očekivanjima, biće privatna potrošnja i snažna izvozna aktivnost, navodi se u Proljećnoj analizi makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi koju je pripremilo Ministarstvo finansija.
„Lična potrošnja domaćinstava će biti podstaknuta usvajanjem seta zakona po osnovu ekonomskog programa povećanja neto minimalne i prosječne zarade u državi, čija je implementacija počela od 1. januara ove godine, a koji podrazumijeva smanjenje poreskog opterećenja rada po poslodavce, uz uvođenje, prvi put, rastućih marginalnih stopa oporezivanja, odnosno takozvanog progresivnog oporezivanja“, navodi se u dokumentu koji je Vlada usvojila na sjednici 8. jula.
Očekuje se da će mjere pospješiti ekspanziju kupovne moći i kreditne aktivnosti, uz smanjenje visokog nivoa neformalne ekonomije.
„Rast privatne potrošnje u ovoj godini biće intenziviran i po osnovu oporavka tokova zaposlenosti i rastom u turizmu i povezanim djelatnostima, uz snažne inostrane prilive po osnovu ličnih transfera“, navodi se u analizi.
Kako su objasnili, izuzetno povoljne izvozne performanse na početku ove godine, dodatno su podstaknute visokim rastom cijena berzanske robe na globalnim tržištima, a primarno električne energije i cijena u metalskom sektoru, koje pogoduju ključnim izvoznim proizvodima crnogorske ekonomije.
„Posmatrano po sektorima, vodeći nosilac ekonomskog rasta i generator značajnih prihoda u domaćoj ekonomiji u ovoj godini biće i dalje sektor turizma, za koji je anticipirana vrlo uspješna predstojeća sezona, uprkos krizi rata u Ukrajini i neizvjesnostima koje prate sve novonastale geopolitičke okolnosti“, navodi se u dokumentu.
Eksterne neizvjesnosti prelivaju se i na crnogorsku ekonomiju, kao otvorenu i visoko uvozno zavisnu.
Vlada je, da bi ublažile efekte inflacije po ograničavanje kupovne moći stanovništva i uticaj po privredu, donijela mjere podrške kao sastavni dio anti-inflacionog paketa, kojima se snižavaju poreske stope na neke ključne prehrambene inpute i proizvode, uz dodatne stimulanse biznis sektoru.
Mjerama se privremeno snižavaju cijene goriva, smanjuju stope poreza na dodatu vrijednost na osnovne životne namirnice i druge inpute u proizvodnji i dodatno se stimulišu poljoprivredni proizvođači i druga mikro, mala i srednja preduzeća, povećanjem dostupne finansijske podrške i većim brojem programskih linija kreditiranja.
„Dodatno, izmjene domaće akcizne politike mogu u određenoj mjeri suzbiti iznenadne skokove cijena koje porast plata, kao rezultat programa poreske reforme, ne anulira u potpunosti“, dodaje se u analizi.
U Vladi procjenjuju da će fiskalna politika u narednom periodu biti usmjerena na stvaranje uslova za makroekonomsku stabilnost i fiskalnu održivost, kako bi se u uslovima postepenog ekonomskog oporavka nakon pandemije, obezbijedila dugoročna održivost javnih finansija i pružila puna podrška ekonomskom rastu.
„Očekivanja su da će se nastaviti sa podrškom stranih kompanija u realizaciji započetih, kao i pokretanju novih investicionih projekata, kako bi se održao visoki udio stranih investicija u ekonomskoj strukturi i njihov doprinos daljem privrednom razvoju Crne Gore“, zaključuje se u dokumentu.
Ministarstvo finansija, u saradnji sa relevantnim institucijama, dva puta godišnje priprema analizu makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi, u kojoj se analiziraju kretanja osnovnih makroekonomskih indikatora i daje ocjena realizacije strukturnih reformi i sektorskih politika.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
