Podgorica, (MINA) – Mladi iz Crne Gore i iz Hrvatske moraju znati elementarne činjenice o ratovim devedesetih kako bi se krenulo u procese pomirenja i izgradnje povjerenja između država, ocijenio je hrvatski novinar Luko Brailo.
Brailo je crnogorskim novinarima u Duborvniku kazao da je neophodno imati ljude koji znaju šta se događalo u ratovima devedesetih, i koji će bez strasti i politikanstva o tome pričati mlađim generacijama.
On je rekao da su Crna Gora i Hrvatska na početku pomirenja i izgradnje povjerenja navodeći da se tek 2001. ušlo u fazu kad se o “grozotnim događanjima s početka devedesetih godina, može razgovarati koliko-toliko hladne glave, i s manje emocija”.
“Da bi se taj put pomirenja zaokružio, potrebni su ljudi koji znaju šta se tada događalo i koji će bez strasti i politikanstva o tome pričati i učiti mlađe generacije”, rekao je Brailo.
Škola političkih studija, organizovala je posjetu Dubrovniku, za polaznike XIX generacije. U delegaciji su bili i predstavnici medija, tužilaštva, nevladinog sektora.
Turistički vodič, koji je svjedočio razaranjima u Dubrovniku Marko Sjekavica, naveo je da je bitno na adekvatan način suočiti se sa prošlošću, i u slučajevima kada je taj period traumatski i strašan.
“Ukoliko to ne učinimo, prošlost se može vratiti kao bumerang. To smo vidjeli na primjeru sukoba u devedesetim godinama, kada su se ponovile mnoge stvari iz Drugog svjetskog rata, koje nijesu bile adekvatno riješene”, naveo je Sjekavica.
On je ocijenio da postoji vrlo realna opasnost da će se događaji iz devedesetih godina ponoviti jer se u društvima, kao ni među nositeljima poltičkih vlasti, nije dogodilo adekvatno suočavanje sa prošlošću.
Sjekavica je kazao da su turisti, koji iz Crne Gore dolaze u Dubrovnk, uglavnom otvoreni da čuju o događajima iz prošlosti koje, kako je rekao, ne idu Crnogorcima u korist.
“Dobro je da ljudi iz Crne Gore dolaze i čuju te stvari, isto kao što je dobro da ljudi iz Hrvatske čuju o zločinima koji su počinjeni sa njihove strane”, rekao je Sjekavica.
To je, kako je dodao, najosjetljiviji dio suočavanja sa prošlošću.
“Mir je dragocjen i lako se izgubi. Čovjek nosi sa sobom iskustvo iz rata, ali je pitanje kako će ga iskoristiti i analizirati”, naveo je Sjekavica.
On je kazao da svoje iskustvo koristi kako bi putnicima koji dolaze u Dubrovnik, govorio o inkluzivnim elementima dubrovačke baštine, u maniru humanističkog narativa.
“Dubrovnik, i sve ono što je bio u prošlosti, je zapravo nastao oko humanizma i ideje čovjeka kao promišljajućeg i tolerantnog bića”, poručio je Sjekavica.
Koordinatorka Informaciono dokumentacionog centra Mehdina Kašić Šutković ocijenila je da, kada je riječ o procesu suočavanja sa prošlošću, Crna Gora nije uradila sve što je u njenoj moći da se rasvijetli, kako je rekla, tamna mrlja u njenoj istoriji.
“Tu postoji još dosta prostora za rad. Napad na Dubrovnik nema epilog i nalogodavci tog događaja nijesu procesuirani niti kažnjeni”, navela Kašić Šutkovićje .
Ona je kazala da je Škola političkih studija organizovala studijsku posjetu Dubrovniku, kako bi doprinijeli procesima pomirenja i suočavanja s prošlošću.
Prema njenim rječima, polaznici 19. generacije Škole imali su priliku da obiđu Arhiv grada, Zavičajni muzej, Galeriju ratnih fotografija, kao i Muzej domovinskog rata.
Pored predstavnika škole, u kojoj su bili poslanici i političari na drugim pozicijama, polaznici su bili novinari, aktivisti nevladinih organizacija (NVO), predstavnici crnogorskog tužilaštva, kao i domaćih i međunarodnih institucija i organizacija.
“Učesnicima se obratio i novinar Luko Brailo kao i dugodogišnji NVO aktivista Eugen Jakovčić, koji je radio na dokumentovanju ratnih zločina. Imali su priliku da saslušaju svjedočenje bivšeg zatvorenika logora Morinj, Metodija Prkačina”, rekla je Kašić Šutković.
Kako je kazala, projekat je podržan od strane UNDP-a i vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
