Podgorica, (MINA) – Pomirenje u regionu je moguće samo kada se sve strane suoče sa prošlošću, ocijenili su bivši zatvorenik logora Morinj, Metodije Prkačin i aktivista civilnog društva iz Hrvatske Eugen Jakovčić.
Prkačin i Jakovičić su, crnogorskim novinarima u Duborvniku, kazali da je suočavanje sa prošlim dešavanjima preduslov za građenje stabilnih odnosa u budućnosti.
“Pomirenje je čisto kada dolazi sa svih strana. U suprotnom, nijesam siguran da neće biti ponavljanja ovoga što se dogodilo. Toga me je i strah”, naveo je Prkačin.
Škola političkih studija, organizovala je posjetu Dubrovniku, XIX generacija Škole, u kojoj su bili i predstavnici medija, tužilaštva, nevladinog sektora. Studijsku posjetu podrzao UNDP.
Kako se prošlost ne bi ponavljala, prema njegovoj ocjeni, kazne treba da budu drastične i svrsishodne, odnosno da pošalju poruku da se zločin ne isplati.
“Ove kazne nijesu to dokazale. Kada su me novinari pitali jesam li oprostio Crnogorcima, odgovorio sam da nijesam. Kada bih oprostio, time bih prihvatio i legalizovao sve ono što je bilo”, kazao je Prkačin.
On je kazao da ne može da oprosti ali i da, zbog učinjenog, ne može da krivi ili mrzi crnogorski narod.
“Meni je drag crnogorski narod, ali države Crna Gora i Hrvatska nijesu učinile dovoljno. Ne dovoljno, nego ništa”, naveo je Prkačin.
On je naveo da već duže vrijeme postavlja pitanje zašto ništa nije urađeno (u pogledu kažnjavanja zločina) ali da ne dobija odgovor.
“Nije kriva nacija ali jesu političari, i ne amnestiram nijednog. Apsolutno tražim kazne za političare ali ni za izvršioci zločina se ne kažnjavaju, a kamoli oni”, rekao je Prkačin.
On je ocijenio da bi (na planu kažnjavanja) sigurno bilo učinjeno više, da nije bilo prećutnog sporazuma između rukovodstava Crne Gore i Hrvatske.
“Moja država nas nije štitila, već smo mi sami tužili Crnu Goru. Čim država ne staje u zaštitu nas koji smo je stvarali, onda je takva država upitna”, naveo je Prkačin.
Jakovčić je smatra da su Hrvatska i Crna Gora primjer koji može regionu pokazati kako se, uprkos teškom nasljeđu prošlosti, mogu graditi dobri odnosi.
On je naveo da civilno društvo u Crnoj Gori ulaže mnogo napora u izgradnji povjerenja sa Hrvatskom, što se, kako je ocijenio, percipira i u hrvatskoj javnosti.
“Sve to je jako važno i doprinosi ne samo izgradnji povjerenja već i jačanju demokratskih procesa u Crnoj Gori”, rekao je Jakovčić.
On je poručio da, bez iskrenog i sistemskog suočavanja sa prošlošću, ne može biti riječi o izgradnji bolje budućnosti.
“Podržavam ovakve procese, mislim da se oni trenutno odvijaju samo na ovoj relaciji. Jako je malo sličnih projekata, dok su neki retrogradni procesi na sceni mnogo prisutniji od pomirenja”, naveo je Jakovčić.
On smatra da su ljudi sa dubrovačkog područja otvoreniji za takve inicijative od drugih područja u Hrvatskoj.
Prema njegovoj ocjeni, tome su mnogo više doprinijele građanske inicijative iz Crne Gore nego institucije.
“S druge strane, u slučaju Vukovara, puno više su napravile institucije, ali Hrvati iz tog grada kao da nijesu dovoljno spremni da private drugu stranu. U tom smislu, Crna Gora i Hrvatska jesu dobar primjer”, poručio je Jakovčić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
