Podgorica, (MINA) – Crna Gora je najnaprednija država u procesu pristupanja Evropskoj Uniji (EU), ali i dalje treba da ispuni privremena mjerila utvrđena u poglavljima 23. i 24. o vladavini prava, ocijenili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
To se navodi u istraživačkoj priči Milice Lipovac i Violete Hajrizaj koja je urađena u sklopu projekta “Etičko i profesionalno izvještavanje za studente”, koji realizuje nevladina organizacija (NVO) Građanska alijansa (GA), uz podršku ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
Istovremeno, dok u vlasti ocjenjuju da je politička volja ključna u ispunjavanju kriterijuma iz poglavlja 23 i 24 i da bez nje pomaka neće biti, a i iz opozicije poručuju da stanje u pravosuđu utiče na ispunjavanje obaveza iz ta dva poglavlja, u NVO sektoru smatraju da Crna Gora nije ni blizu zatvaranja poglavlja 23 i 24.
„Napredak u vladavini prava je od vitalnog značaja, jer on podupire sve druge napore za poboljšanje života građana i podsticanje ekonomskog rasta“, rekli su iz Delegacije EU.
Kako su kazali, napredak u ovim oblastima je od suštinskog značaja za dalje napredovanje u pregovorima, što je prepoznato i novom metodologijom proširenja koju je Crna Gora prihvatila prošle godine.
Prema njihovim riječima, potrebno je još rezultata u ključnim preostalim kritičnim oblastima, kao što su sloboda medija, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i obnovljena posvećenost reformama u oblasti pravosuđa.
„Država treba da se usredsredi na „osnove“ procesa proširenja: funkcionisanje demokratskih institucija, reforma javne uprave i ekonomsko upravljanje. Vladavina prava ostaje glavni prioritet na putu Crne Gore ka EU, gdje je sljedeća prekretnica ispunjavanje privremenih mjerila za oblast vladavine prava u poglavljima 23 i 24“, rekli su iz Delegacije EU.
Oni su naveli da se nijedno drugo pregovaračko poglavlje ne može zatvoriti prije nego što se to postigne.
Kako su kazali, paralelno sa tim, napore treba uložiti u razvoj funkcionalne tržišne ekonomije i poboljšanje konkurentnosti i dugoročnog rasta crnogorske ekonomije podržavajući ključne strukturne reforme.
Prema njihovim riječima, najbolji način za to je zajednički rad na pitanjima od nacionalnog interesa, poput ekonomskog oporavka od COVID-19, sveobuhvatne izborne reforme i neriješenih imenovanja na ključnim sudskim i tužilačkim funkcijama.
Iz Delegacije su kazali da crnogorski građani već vrlo snažno osjećaju da je mjesto Crne Gore u EU – prema najnovijem istraživanju javnog mnjenja, koje je sprovela agencija DeFacto, 74,8 odsto ispitanika podržava članstvo svoje zemlje u Uniji.
„Jasno je da je sada vrijeme da sve zainteresovane strane rade zajedno kako bi premostile svoje razlike i ubrzale političke i ekonomske reforme potrebne za približavanje Crne Gore Uniji“, zaključili su iz Delegacije EU.
Članica skupštinskog Odbora za evropske integracije iz Demokratskog fronta, Simonida Kordić, ocijenila je da je politička volja ključna u ispunjavanju kriterijuma iz poglavlja 23 i 24, da bez nje pomaka neće biti, i dodala da je stanje u pravosuđu jedan od ključnih prigovora u vezi sa postizanjem zadatih standarda iz ta dva ključna poglavlja.
Ona je kazala da pozitivno zakonodavstvo propisuje postupak za izbor članova pravosudnih tijela za koji je potrebna kvalifikovana parlamentarna većina koju bi u sadašnjem stanju u parlamentu morali činiti i predstavnici vlasti i opozicije.
To je, kako je navela, možda najbolji primjer nužnosti postojanja političke volje da se riješe problematična pitanja, poput zakonitog funkcionisanja sudske vlasti.
„Ukoliko ta volja postoji i ovaj problem se može otkloniti. Ako to ne bude slučaj, biće sasvim jasno ko se istinski zalaže za napredak našeg društva u pristupanju EU, a kome je to samo marketinški paravan iza kojeg se valjaju drugi interesi i namjere“, smatra Kordić.
Član Odbora za evropske integracije iz Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Sekulić, smatra da je činjenica da Venecijanska komisija (VK) nije dala pozitivno mišljenje na predlog zakona o tužilastvu koji je u skupštinsku proceduru dala parlamentarna većina, pokazuje da su predstavnici Savjeta Evrope ali i zvaničnici EU prepoznali namjeru da se tim zakonom uruši institucija tužilastva.
On je upozorio da dio parlamentarne većine najavljuje da će, bez obzira na stav Evrope, insistirati na usvajanju ovakvog zakona, i naveo da to samo pokazuje antievropski karakter ove vlade i ove parlamentarne većine.
Sekulić je kazao da je Skupština, zbog ispunjavanja obaveza iz ta dva poglavlja, 2013. godine usvojila amandmane (I – XVI) na Ustav koji se tiču izbora sudija i tužilaca uključujući i izbor sudija Ustavnog suda.
„Tada smo upozoravali da ovi amandmani izdižu tužilaštvo kao posebnu granu vlasti, sui generis, i da način izbora Vrhovnog državnog tužioca (VDT) nije dobar. Nažalost, i pored upozorenja da se pravi sistem kakav nigdje u evropskim državama ne postoji, dobili smo preporuku VK za usvajanje amandmana“, kazao je Sekulić.
Zoran Vujičić iz GA rekao je da je Crna Gora u fazi pregovora već punih osam godina i da, iako je otvorila sva poglavlja, nije ni blizu zatvranja poglavlja 23 i 24.
“Ako uzmemo u obzir da je Hrvatska svoje pregovore završila za šest godina, ovo se smatra neuspjehom. Crna Gora, iako ne formalno, ali jeste suštinski u blokadi kada su pristupni pregovori“, smatra Vujičić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je usvajajući novu metodologiju kao način pristupanja EU, nespremno ušla i u ovu fazu koja podrazumijeva pristup fondovima EU u skladu sa konkretnim rezultatima koji se naprave.
Na pitanje koji su djelovi najzahtjevniji za ostvarivanje kriterijuma, Vujičić je istakao da je Crna Gora legislativu zaokružila i da je ono što je suštinski važno funkcionalna vladavina prava, a to, kako je naveo, podrazumijeva da niko nije iznad zakona i da svi postupaju u skladu sa zakonom.
Upitan koji su dalji koraci u tim poglavljima, Vujičić je rekao da se, prije svega, mora hitno izaći iz VD stanja, a da bi se to uradilo neophodno je da se pokrene politički dijalog jer je za izbor u pravosuđu neophodna dvotrećinska i tropetinska većina.
“Tek tada možemo krenuti sa ozbiljnim reformama koje podrazumijevaju rezultate u brojnim oblastima kao što je korupcija, organizovani kriminal, pranje novca i mnoge druge u oblastima 23 i 24”, ocijenio je Vujičić.
Prema njegovim riječima, neophodni su konkretni rezultati na brojnim poljima.
“Istraživanje slučajeva visoke korupcije, jačanje nezavisnosti i odgovornosti u pravosuđu, više presuda u oblasti pranja novca. Potrebno je da vladavina prava profunkcioniše”, naveo je Vujičić.
Na pitanje da li, s obzirom na to da je VD stanje u pravosuđu istaknuto kao jedan od glavnih problema, vjeruje u mogućnost postizanja političkog dogovora vlasti i opozicije, on je rekao da je nužno da se nađe rješenje.
Prema njegovim riječima, to više nije pitanje politike već svih građana Crne Gore.
Kako je kazao, predstavnici političkih partija dužni su da sjednu i dijalogom dođu do prihvatljivih rješenja koji će odblokirati izbore u pravosuđu.
„Neophodno je da se animiraju profesionalci, ljudi iz struke i strukovnih organizacija da se prijavljuju na konkurse koji su u prethodnom periodu bili jako politički obojeni i ljudi su bili obeshrabreni da se javljaju na pozive”, zaključio je Vujičić.
