Podgorica, (MINS-BUSINESS) – U ovogodišnjem Predlogu zakona o budžetu, uprkos koronakrizi, nema kriznih mjera, saopštio je poslanik Demokrata Danilo Šaranović, dok predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, smatra da se nije dao odgovor na ključna pitanja – nezaposlenost i kako pomoći privredu.
Šaranović je u Jutarnjem programu TVCG kazao da se predloženi budžet suštinski razlikuje u odnosu na sve prethodne i da je Vlada za četiri mjeseca uspjela ono što prethodna nije za osam godina.
“Tu prije svega mislim da budžetsko reformisanje kad je riječ o načinu budžetiranja. Do sada smo praktikovali linijsko, a sada prelazimo na programsko budžetiranje, gdje imamo četiri nivoa transparentnosti. To znači jasno definisanje ciljeva i konkretne aktivnosti u njihovoj realizaciji”, rekao je Šaranović.
On je dodao da su u budžetu sadržani svi programi i potprogrami budžetskih potrošača, što može značiti veću kooperativnost i odgovornost, ali i stvaranje prostora za uštede, prenosi portal RTCG.
Šaranović je saopštio da se ovogodišnjim budžetom ima uvid u potrošnju svakog centa.
Prema njegovim riječima, tako predloženi budžet stvara pretpostavku za uvođenje dječjeg dodatka za svu djecu do šest godina, obezbjeđivanje besplatnih udžbenika svim osnovcima, kao i povećanje staračkih nadnoknada.
“Uprkos krizi usljed pandemije, nemamo kriznih mjera. Sjetićemo se povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) i kriznih poreza kada su javne finansije bile bolje nego danas. Ovakavim budžetom imamo obezbijeđenu redovnost isplata u javnom sektoru”, naveo je Šaranović.
Akcizna politika bi, kako je objasnio, počela sa primjenom tek od 1. jula i odnosi se na proizvode koji su štetni po zdravlje, što je u skladu sa evropskim pravilima.
Šaranović je poručio i da je važno voditi računa o poštovanju principa pravednosti.
“Jedna od tih mjera je ukidanje najviše poreske osnovice za obračun zarada”, kazao je Šaranović.
Konjević je saopštio da je riječ o tome da država ograničava dio doprinosa koji se plaća da bi kasnije ograničavala iznos penzija.
“To nije nikakva socijalna stavka. Vlada je trebalo da uvede progresivno oporezivanje na zarade. To je princip da onaj ko ima više plaća i više poreza”, rekao je Konjević.
On je ocijenio da se predloženi budžet ne razlikuje od onog prethodne vlade, osim u brojkama.
“Budžet ne daje odgovor na dva ključna pitanja u Crnoj Gori – nezaposlenost i kako pomoći privredu. Prema podacima iz marta, 20 hiljada više je nezaposlenih, dok je stopa nezaposlenosti prešla 20 odsto. Prema podacima iz budžeta, projektovana stopa nezaposlenosti je 15 odsto. Radi se o podacima koji su nerealni, a treba da posluže da dobijemo neke finansijske pokazatelje na papiru, a nemaju nikakvu suštinu”, poručio je Konjević.
On je kazao da nije predviđena ozbiljna podrška likvidnosti crnogorskoj privredi.
“Budžet treba da kreira osnovu po kojoj bi se napravili određeni modeli koji će pomoći privredi. Već godinu ne uspijevamo da nađemo model garantnih šema, koje su našle gotovo sve zemlje u regionu”, rekao je Konjević.
On smatra da je budžet kreiran bez dijaloga između ključnih socijalnih partnera, kao i da je Američka prviredna komora (AmCham) kritikovala budžet, jer je na prihodnoj strani jednak budžetu od prije godinu, gdje se, kako je kazao, pokušava ruka zavući u džep građana kako bi se 40 miliona obezbijedilo kroz povećanje akciza.
Suština je, kako je ocijenio, da ni prihodna, ni rashodna strana nijesu adekvatno procijenjene.
“Planirano je da se 40 miliona EUR prihoduje od zakona koji ne postoji u pravnom sistemu Crne Gore. I sve da taj zakon bude usvojen, nije realno da se on može implementirati. Takođe, nije realno da prihodi od turizma budu 65 odsto, a stopa rasta bruto dmaćeg proizvoda (BDP) deset odsto”, zaključio je Konjević.
