Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Negativne posljedice koronakrize neće nestati završetkom epidemije, ali je za lakši i brži oporavak crnogorske privrede neophodna adekvatna podrška, koja se u ovoj godini očekuje od Vlade, saopštili su iz Unije poslodavaca (UPCG).
“S obzirom na to da se kraj epidemije koronavirusa trenutno ne nazire, jedino možemo govoriti o pomoći i podršci koju je što hitnije potrebno uputiti privredi, kako bi se riješili trenutni, ali i problemi sa kojima se poslodavci i preduzetnici bore već duži niz godina”, rekli su predstavnici UPCG u intervjuu agenciji Mina-business.
Oni smatraju da je nerealno očekivati da sve negativne posljedice prekida ili značajnog smanjenja obima poslovnih aktivnosti preduzeća nestanu sa završetkom epidemije.
Iz UPCG su kazali da su prva tri paketa mjera podrške prethodne vlade u određenoj mjeri pružila pomoć preduzećima, ali ih je većina privrednika ocijenila kao neblagovremene, ali i nedovoljne i neadekvatno struktuirane.
“Vjerujemo da će četvrti paket, koji je prijeko i što hitnije potreban, uvažiti zahtjeve privrednika i opravdati njihova očekivanja”, rekli su iz UPCG, koja je pripremila i novi, četvrti predlog mjera, koji je upućen na uvid i razmatranje Ministarstvu ekonomskog razvoja i Sekretarijatu Savjeta za konkurentnost.
Iz UPCG su objasnili da su u prvom dijelu dokumenta definisane urgentne mjere, u kojima je kao prva i najvažnija mjera akcentovano formiranje garantnog fonda, u iznosu od 100 miliona EUR. Fond bi trebalo da obezbijedi garancije države od najmanje 70 odsto iznosa kredita preduzećima, koja su usljed epidemije i uvođenja privremenih mjera imala pad prihoda veći od 30 odsto.
To bi, kako su naveli, stvorilo uslove da poslovne banke mogu kreirati povoljnije kreditne linije, sa lakšim pristupom i nižim kamatnim stopama.
“Neizvjesnost trajanja vanrednih okolnosti i njihovih dalekosežnih posljedica, kao i problematična primjena pojedinih zakonskih rješenja tokom važenja privremenih mjera i otežanih uslova poslovanja, opominju da su pojedini instituti iz radnopravnog zakonodavstva potpuno neadekvatni i da moraju po hitnom postupku biti prilagođeni, kroz izmjene Zakona o radu ili donošenje novog, lex specialis zakona”, saopštili su iz UPCG.
Oni su dodali da je UPCG na tome insistirala od početka koronakrize, ali da do sada nije bilo spremnosti kod socijalnih partnera, Vlade i sindikata, da se tome pristupi po hitnom postupku.
“Zbog takvog pristupa, ni devet mjeseci nakon početka krize nemamo adekvatan zakonski okvir koji bi bio podrška očuvanju radnih mjesta i kompanija. Ovo je zaista veliki problem i zato se našao u urgentnim mjerama za podršku privredi. Na tome ćemo i dalje insistirati, te uputiti ponovljene predloge Vladi, ali i parlamentu”, poručili su iz UPCG.
Oni su među urgentne mjere uvrstili i predlog za subvencionisanje zarada za sve ugrožene djelatnosti, subvencionisanje nabavke fiskalnih uređaja i opreme, odlaganje plaćanja carine i poreza na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu, kao i pristupanje hitnim izmjenama Zakona o PDV-u.
UPCG je, kao neke od mjera koje bi trebalo preduzeti u kratkom roku, predložila korekciju i smanjenje kamatnih stopa Investiciono razvojnog fonda (IRF) za postojeće zajmove, odlaganje rokova za plaćanje dospjelih poreskih obaveza po osnovu svih vrsta poreza i za ovu godinu, smanjenje lokalnih komunalnih taksi, naknada za korišćenje puta za pristup komercijalnim objektima i obaveza po osnovu poreza na nepokretnost u vlasništvu preduzeća.
“I u ovom dokumentu ukazali smo na nužnost odlučnog djelovanja protiv neformalne ekonomije i nedopustivo visok stepen te pojave, te ukazali na njen poguban efekat po one koji legalno rade, naročito preduzetnike, mikro i malih preduzeća, zbog nelojalne konkurencije, ali i po državni i budžete lokalnih uprava”, rekli su iz UPCG.
Oni su podsjetili da je njihova generalna sekretarka, Suzana Radulović, imala mogućnost da predstavi predlog mjera na sastanku privrednih udruženja sa ministrom ekonomskog razvoja, Jakovom Milatovićem, krajem decembra.
UPCG je u novembru objavila dokument pod nazivom Ko(vid) je zaustavio biznis, u kojem su u kratkom formatu sumirali i predstavili tešku poslovnu godinu za crnogorske privrednike i ono što je Unija u svom domenu pružila.
Iz UPCG su saopštili da su među najslikovitijim pokazateljima teške situacije u kojoj su se privrednici našli, zabrinjavajući podaci Poreske uprave da je od 1. marta do 8. oktobra prošle godine obrisano čak 760 preduzeća.
“Pored toga smo podsjetili na probleme koje je UPCG još 2013. godine objedinila u svom strateškom dokumentu pod nazivom „5 ubica biznisa“, za koje smatramo da su još aktuelni. Među njima su nestabilan i neadekvatan regulatorni okvir, nedopustivo visok stepen sive ekonomija, velika prisutnost korupcije i nedovoljna usklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema”, rekli su iz UPCG.
UPCG je dala i set preporuka za koje smatra da mogu biti od značaja u rješavanju problema i daljem procesu donošenja odluka.
“Dakle, crnogorskoj privredi i njenom oporavku potrebna su konkretna rješenja koja će omogućiti da se preduzeća održe, poslovni procesi nastave i sačuvaju radna mjesta”, poručili su iz UPCG.
Kriza izazvana pandemijom koronavirusa ozbiljno je uzdrmala crnogorsku privredu, koja je i prije bila opterećena nizom problema, koji su sada postali vidljiviji.
“Težak ekonomski trenutak u kojem se Crna Gora nalazi posebno pogađa sektor privrede i veoma negativno utiče na održivost preduzeća, naročito preduzetnika i malih i srednjih preduzeća, koji čine više od 99,6 odsto ekonomije”, rekli su iz UPCG.
Oni su podsjetili da se preduzeća od marta suočavaju sa sve većim brojem problema, koji će nesumnjivo ostaviti trajne posljedice na njihovo poslovanje. U kojoj mjeri je epidemija uticala na privrednike, najbolje će, kako su dodali, pokazati rezultati dva istraživanja, koja je UPCG sprovela u aprilu i oktobru.
“Rezultati prvog, realizovanog u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), pokazali su stepen ranjivosti, posebno mikro i malih preduzeća, koje kao takva karakteriše izuzetno slaba sposobnost prilagođavanja novonastalim okolnostima”, naveli su iz UPCG.
Privrednici su kao svoje najčešće probleme tada navodili nedostatak prometa, ugroženost poslovnih partnera koji ne mogu nesmetano da posluju, pad tražnje za proizvodima ili uslugama i prekid rada usljed mjera Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT).
“U takozvanom prvom talasu, prema odgovorima ispitanika, potpuna obustava rada bila je najprisutnija u sektorima zanatstva, 83 odsto, ugostiteljstva 72 odsto, prevoza 70 odsto i hotelijerstva 62 odsto, kao najpogođenijim granama privrede”, rekli su iz UPCG.
Oni su dodali da će drugo istraživanje, sprovedeno uz podršku ILO-a, uskoro biti zvanično predstavljeno. Rezultati istraživanja, rađenog na uzorku od 312 preduzeća iz Crne Gore, pokazuju da oko 90 odsto ispitanika očekuje manje prihode od onih iz 2019. godine. Pritom, 34,1 odsto ispitanika očekuje pad poslovnih prihoda na nivou od 21 do 40 odsto iz 2019. godine, dok je kod 30,5 odsto taj iznos preko 61 odsto.
“Više od pola ispitanika iz turističkog sektora procjenjuje da će im pad prihoda biti veći od 80 odsto u poređenju sa istim periodom 2019. godine. Takođe, istraživanje pokazuje da 40 odsto privrednika smatra da će im za oporavak poslovanja biti potrebno šest mjeseci do godinu, a 44 odsto više od godinu”, kazali su iz UPCG.
Sa druge strane, čak 75,64 odsto privrednika je navelo da u narednom periodu ne planira otpuštanja zaposlenih zbog posljedica koronakrize.
“Svi navedeni podaci pokazuju da našu privredu očekuje dug i težak proces oporavka”, zaključili su iz UPCG.
