Podgorica, (MINA) – Delegacija Prijestonice Cetinje položila je vijence na spomenik herojima Božićnog ustanka na Bajicama i na spomenik Lovćenska vila.
Vijence su, kako je saopšteno iz Prijestonice, položili gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan, predsjednica Skupštine Maja Ćetković i predsjednik Udruženja boraca Narodno-oslobodilačkog rata (NOR) i antifašista Cetinja Stevan Radunović.
„Poklanjajući se sjenima učesnika Božićnog ustanka, odajemo počast našim sunarodnicima koji su ustali protiv nestajanja Crne Gore i njenog potlačavanja“, kazao je Kašćelan kraj obeliska na Bajicama.
On je rekao da je njihova žrtva za pravo, čast i slobodu Crne Gore vječni plamen u srcima svih građana, koji državu vide kao dio savremenog svijeta, demokratsku, snažnu, prosperitetnu evropsku zemlju, u kojoj svi narodi imaju dovoljno širine za svoje osobenosti.
Kako je kazao, težnja za slobodom, kao neraskidivi dio crnogorskog nacionalnog bića, jasno se čita iz namjere učesnika Božićnog ustanka koji su se suprotstavili brojčano moćnijem suparniku.
“Čudesna je snaga našeg naroda. U teškim vremenima uspijevao je da mobiliše cijele familije da brane i čuvaju sopstveno dostojanstvo i državu kao vlastito ognjište“, naveo je Kašćelan.
Prema njegovim riječima, teško je ostati i poslije jednog vijeka ravnodušan na istorijske činjenice i na svjedočenja porodica nastradalih o žrtvama u toku i nakon Božićnog ustanka.
„Na spoznaju da se sloboda i pravo na jednakost u sopstvenoj državi mora platiti i životom“, naveo je Kašćelan.
On je dodao da nas, nažalost, ni vrijeme današnje nije poštedjelo sličnih iskušenja kroz pitanje odnosa države i crkve.
Kašćelan je kazao da ovaj istorijski momenat zahtijeva mobilizaciju svih intelektualnih i političkih kapaciteta, svih demokratskih sredstava, kako bi se zaštitilo pravo jednog naroda na sopstveni identitet.
„Progresivna, antifašistička, građanska Crna Gora, ona koju domovinom nazivaju građani svih nacionalnosti i vjera, mora se suprotstaviti politici nepravde i revanšizma – ali ne silom i zakidanjem prava drugima, nego pravnim sredstvima i poštovanjem Ustava i zakona države Crne Gore“, poručio je Kašćelan.
On je kazao da su mir i sloga, mudrost i zajedništvo najveća snaga „protiv koje ne mogu ni oni koji bi da nas nema“.
„Ujedno, to su i najčvršći temelji našoj zajedničkoj domovini, i njenom opstanku i razvoju u bolje i prosperitetnije društvo za sve. Neka je vječna slava i hvala ustanicima Božićnog ustanka! Da je vječna Crna Gora!“, poručio je Kašćelan.
Radunović je, nakon polaganja vijenaca na spomenik Lovćenska vila, kazao da tim činom iskazuju poštovanje prema crnogorskim rodoljubima koji su iz daleke Amerike pohitali da pomognu svojoj domovini.
„Nijesu oni pitali da li je Crnoj Gori trebalo da ulazi u taj rat i posebno da ga vodi na taj način, nego su pohitali da, kao što su i uvijek činili njeni pravi rodoljubi, aktivno učestvuju, i žrtvuju svoje živote”, rekao je Radunović.
On je naveo da nijesu stigli do Crne Gore, “jer je na ulazu u luku Medova, brod sa 540 putnika “slučajno” naišao na savezničku minu i u toj nesreći je stradalo njih preko 380.”
Prema njegovim riječima, u to vrijeme se dešavalo mnogo događaja koji su bili nepovoljni, čak tragični po Crnu Goru, da bi sve to bilo slučajno.
On je kazao da se nameću pitanja koja traže prave, na činjenicama utemeljene odgovore.
„Zbog čega njihov brod nije u luku uveo pilot da bi se izbjegle mine? Ako je to urađeno, jer je navodno kapetan broda znao prolaz, zbog čega je skrenuo? Zbog čega su nakon nesreće kapetan i posada jedini uzeli čamce i napustili brod? Zbog čega sa obale, kada su vidjeli da se dododila nesreća, nijesu krenuli čamcima da priteknu u pomoć?“, upitao je Radunović.
On smatra da treba odgovoriti i na pitanja da li je Crna Gora, fizički i materijalno iscrpljena u Balkanskim ratovima, morala baš toliko i tako da se uključi i u ovaj rat.
Radunović je upitao zašto je trebalo da u nemogućim uslovima 6,5 hiljada crnogorskih vojnika zaustavi 20 hiljada neprijateljskih vojnika, “da čuva odstupnicu daleko brojnijoj vojsci koja se povlačila ka Albaniji, a možda najvećim dijelom već bila stigla na odredište.”
“Da bi ta ista vojska kasnije došla da navodno oslobodi, a u stvari pokori Crnu Goru. Da se nakon svega toga organizuje nelegitimna i nelegalna Podgorička skupština na kojoj je poništena i nestala Crna Gora kao samostalna država, a nakon toga joj bila ukinuta i autokefalna crkva“, naveo je Radunović.
On je dodao da je sve to urađeno pod izgovorom želje crnogorskog naroda i njegovog navodnog oslobađanja od nenarodnog i diktatorskog režima, navodeći da „sve to ima puno sličnosti sa aktuelnim događanjima u Crnoj Gori“.
„Neka je vječna slava i hvala crnogorskim rodoljubima stradalim pod Medovom, kao i svima koji su u našoj dugoj i slavnoj istoriji svoje živote žrtvovali za stvaranje i odbranu Crne Gore i njene slobode. Neka oni i njihova djela budu za nauk i obavezu sadašnoj i budućim generacijama“, poručio je Radunović.
