fbpx
NaslovnicaMINA BusinessPotrebna diverzifikovanija ekonomija sa manje oslanjanja na turizam

Potrebna diverzifikovanija ekonomija sa manje oslanjanja na turizam

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Epidemija je pokazala da je Crnoj Gori potrebna diverzifikovanija ekonomija sa manje oslanjanja na turizam, a turističkom sektoru ozbiljne mjere za diverzifikaciju i povećanje konkurentnosti, ocijenio je šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Jaap Sprey.

On je kazao da će brzina oporavka Crne Gore, kao i u drugim zemljama, zavisiti od sposobnosti države da suzbije epidemiju i dostupnosti efikasne vakcine koja se može primijeniti.

“Koronavirus je imao značajan uticaj na crnogorsku ekonomiju, zbog snažnog oslanjanja zemlje na turizam, koji čini više od 20 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) – jedan od najvećih procenata na svijetu”, rekao je Sprey u publikaciji Savjeta stranih investitora (SSICG), pod nazivom Podstičemo poslovne prilike.

On smatra da zemlja treba dalje da diverzifikuje turistički model drugačije od modela ‘sunca, pijeska i mora’ razvijanjem drugih ponuda, na primjer planinski ili zdravstveni turizam.

“To takođe može pomoći u produžavanju vrlo kratke turističke sezone i diverzifikovanju spektra zemalja koje šalju turiste”, dodao je Sprey.

Prema septembarskoj prognozi EBRD-a, pad BDP-a u prošloj godini je predviđen na nivou od devet odsto, dok se u ovoj očekuje oporavak od pet odsto. Negativni rizici su značajni, jer se socijalno distanciranje i druga ograničenja zaključavanja mogu nastaviti i u ovoj godini.

„Vlada nije imala drugog izbora osim da nasilno interveniše i to je i učinila. Iako su mjere uspješno ublažile posljedice pandemije za pojedince i kompanije, bile su skupe. Kao rezultat, ekonomisti EBRD-a očekuju da će se javni dug Crne Gore povećati sa blizu 80 odsto BDP-a na kraju 2019. godine na 90 odsto BDP-a na kraju prošle“, upozorio je Sprey.

On je podsjetio da je EBRD u martu predstavila vanredni Paket solidarnosti od milijardu EUR, koji uključuje hitnu likvidnost, obrtni kapital i finansiranje trgovine.

EBRD usmjerava sve svoje aktivnosti za prošlu i ovu godinu, za koje se očekuje da će iznositi najmanje 21 milijardu EUR, na pomoć svojim regionima kako bi odgovorili na ekonomski uticaj pandemije koronavirusa.

EBRD je, kako je naveo Sprey, više od ‘samo’ finansiranja. Takođe, angažovani su u dijalogu o politikama i nude opsežne savjetodavne usluge i tehničku saradnju.

“Očekuje se da naša ulaganja u Crnu Goru u prošloj godini pređu 120 miliona EUR – putem Programa otpornosti za klijente iz privatnog sektora sa jakim osnovama poslovanja, koji imaju privremene probleme sa likvidnošću, prošireni program olakšavanja trgovine, gdje smo povećali saradnju sa Hipotekarnom bankom i uključili NLB banku, podrška restrukturiranju klijenata u nevolji, uz održavanje visokih standarda odgovornosti, poboljšani okviri sa lokalnim partnerskim finansijskim institucijama, kao što su Hipotekarna banka i Alter Modus, kako bi dosegli do mikro, malih i srednjih preduzeća”, precizirao je Sprey.

On je, odgovarajući na pitanje u kojoj mjeri je EBRD morala da prilagodi svoj prvobitni plan intervencije u Crnoj Gori, kazao da su potpisali deset projekata i uložili skoro 40 miliona EUR u 2019. godini.

“Početkom prošle godine, prije pandemije koronavirusa, planirali smo da udvostručimo obim poslovanja, na 75 miliona EUR. U svijetlu naše dodatne podrške u borbi protiv uticaja pandemije, sada smo na putu da utrostručimo obim poslovanja, sa skoro 20 investicionih projekata”, naveo je Sprey.

EBRD, kako je kazao, priprema projekat u turizmu i vlasništvu koji želi da realizuje ove godine, a nastaviće da jača lance vrijednosti u agrobiznisu i povratne veze u turističkom sektoru.

“Takođe, fokusirani smo na investicije u sektor obnovljivih izvora i jačanje javno-privatnog dijaloga sa Sekretarijatom Savjeta za konkurentnost”, dodao je Sprey.

On je, odgovarajući na pitanje u kojoj mjeri je pandemija podstakla digitalnu transformaciju u Crnoj Gori i kako pomažu u toj promjeni, kazao da je digitalizacija napredovala širom svijeta kao rezultat mjera suzbijanja virusa.

“Daljinski rad postao je norma za milione, dok su e-administracija i kupovina putem interneta dalje napredovali. Napredak digitalne transformacije nudi dobre mogućnosti tamo gdje je IT sektor napredan, ali je posebno bolan tamo gdje je fizički rad upitan. Moguće je gotovo u potpunosti replicirati kancelariju kod kuće, ali nije moguće sastaviti automobil u vašoj spavaćoj sobi”, objasnio je Sprey.

U EBRD-u, kako je rekao, aktivno podržavaju mala i srednja preduzeća (MSP) koja su se, u svijetlu zaključavanja, okrenula digitalnim kanalima da bi održala ili inovirala svoje poslovne modele.

“Učinili smo to kroz naš program Savjeta za mala preduzeća, koji pruža savjetodavnu podršku u IKT rješenjima, kao i u drugim oblastima, kao što su marketing, strategija i upravljanje. Broj aplikacija za podršku uvođenju e-trgovine, poboljšanju prisustva kompanija na mreži ili prilagođavanju poslovnog modela novim digitalnim zahtjevima je znatno porastao”, saopštio je Sprey.

On je, govoreći o EBRD-ovom programu Žene u biznisu, kazao da je program aktivan u Crnoj Gori od 2014. godine i do danas ga je podržalo više od 100 preduzeća koje vode žene, kroz direktnu savjetodavnu podršku sa lokalnim konsultantima ili kroz radionice za unapređenje preduzetničkih vještina u oblastima kao što su upravljanje finansijama, liderstvo, digitalni marketing, IKT rješenja i organizacioni razvoj.

“Preduzeća koja vode žene često su ranjivija na spoljne šokove poput koronakrize. Zbog toga smo u martu, u saradnji sa partnerskim finansijskim institucijama Alter Modus i NLB Podgorica, dodali kreditne linije za žene posvećene biznisu za ukupan iznos od tri miliona EUR kako bismo ženama preduzetnicama pružili bolji pristup finansijama”, dodao je Sprey.

EBRD program sprovodi u saradnji sa dva donatora Švedskom i Luksemburgom.

Najčitanije