Podgorica, (MINA) – Nijedna država nije imuna na efekte korupcije i potrebno je da se u borbu protiv te pojave uključe politički lideri, institucije, predstavnici medijskog, civilnog i poslovnog sektora, kao i građani.
To je poručeno sa otvaranja foruma „Mi to možemo – STOP korupciji“, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta PAKT protiv korupcije, koji podržava Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL).
Globalni koordinator američkog Stejt Departmenta za borbu protiv korupcije, Ričard Nefju, podsjetio je da je američki predsjednik Dzozef Bajden 2021. godine donio prvu Strategiju SAD-a za borbu protiv korupcije, proglasivši korupciju ključnim nacionalnim bezbjednosnim interesom SAD.
“Sjedinjene Američke Države su odavno prepoznale destabilizujuće efekte korupcije širom svijeta i borbu protiv nje postavile kao prioritet”, kazao je on.
“Korupcija iscrpljuje ekonomski rast, ometa razvoj, destabilizuje vlade, podriva demokratiju i podstiče globalnu nestabilnost i nesigurnost. Korupcija sprječava vlasti da pružaju usluge svojim građanima, uključujući osnovne usluge kao što su zdravstvena zaštita, kvalitetno obrazovanje, putevi i bezbjednost. Kada korupcija traje decenijama, pogoršava ove probleme, stvarajući osjećaj nekažnjivosti i slabeći povjerenje među građanima koje je neophodno za razvoj demokratije”, ocijenio je Nefju.
„Borba protiv korupcije je pitanje od nacionalne i međunarodne važnosti“, istakao je Nefju u kontekstu agresije Rusije na Ukrajinu.
On je pozdravio usvajanje Nacionalne strategije Crne Gore za borbu protiv korupcije i ukazao da će pratiti njenu primjenu.
Prema riječima Nefjua, izuzetno je važna uloga pravosuđa i to da nezavisnim pristupom adresiraju sve slučaje koji se odnose na korupciju kako bi se uspostavila odgovornost za sva koruptivna djela.
„Nijedna država nije imuna na efekte korupcije, a njena rasprostranjenost može kreirati ambijent za pad demokratije u toj državi“, rekao je Nefju.
„Borba protiv korupcije nije i ne može biti posao samo Vlade, niz aktera mora se uključiti u rad kako bi se optuženi priveli pravdi“, naveo je Nefju.
On je istakao da zbog toga Vlada SAD uključuje niz partnera, poput medija, civilnog sektora i građana, navodeći da bi trebalo da i Vlada Crne Gore uradi tako.
Nefju je naglasio da su SAD u prethodnih pet godina uložili 25 miliona pomoći u oblasti vladavine prava i najavio da će nastaviti da podržavaju napore institucija i civilnog sektora kako bi mogli bolje da rade u korist građana.
“Implementacija ovih teških reformi može naići na otpor, ali su one ključne za dugoročnu stabilnost i napredak. Zato pozivam sve aktere da se ujedine u borbi protiv korupcije, a posebno pozivam političke lidere da budu posvećeni vladavini prava. Ignorišite političke distrakcije, ostanite nepristrasni, budite fokusirani na cilj pristupanja EU i postavite čvrst temelj za prosperitet zemlje”, poručio je Nefju.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i borbu protiv korupcije, Momo Koprivica ukazao je da je korupcija složen i višedimenzionalni fenomen koji ugrožava demokratiju, vladavinu prava, jednakost pred zakonom i osnovna ljudska prava, uz napomenu da nosi i ekonomske štete, kao i da je prisutna i u privatnom sektoru.
„Posebni izazovi i ključne pretpostavke za borbu protiv korupcije su snažna politička volja i uključenost svih segmenata društva – medijski, civilni i poslovni sektor“, poručio je Koprivica, naglašavajući i značaj jačanja pravne svijesti.
Kako je naveo, cilj Vlade je dostizanje nulte stope tolerancije na korupciju, zbog čega je brzo formiran Savjet za borbu protiv korupcije, a nakon toga i izrađena i Strategija za borbu protiv korupcije.
Koprivica je istakao da je jedan zakon dobar u mjeri u kojoj smanjuje na minimum stopu lošeg ponašanja.
„Rad na reformi zakonodavstva nije završen, nastavlja se i cilj je da se daje efikasan institucionalni odgovor i da to zakonodavstvo bude harmonizovano sa preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije“, pojasnio je on.
On je objasnio da Stategija obuhvata tri ključna elementa – efikasnu primjenu propisa, traženje uzroka korupcije i jačanje pravne svijesti.
„Posebno je značajano jačanje pravne svijesti, ako imamo u vidu decenije odsustva njenog razvoja. Pravna svijest je bila razarana i u ozbiljnoj krizi decenijama“, ocijenio je Koprivica.
Koprivica je kazao da Strategija identifikuje one oblasti koje su posebno osjetljive na korupciju, kao i jasne korake ka uspostavljanju normativnih uslova za kontrolu životnog stila, na primjer policijskih službenika, pripadnika inspekcijskih službi, itd.
„Tu je i predviđena digitalizacija Luke Bar i uspostavljanje sistema elektronskog nadzora. Zatim, predvidjeli smo sistem e-građevinske dozvole i e-prekršajnog naloga, kao neke od dobrih načina za eliminisanje korupcije“, kazao je Koprivica.
On je naglasio da je jedna od najvažnijih obaveza Vlade da, poštujući autonomiju i nezavisnost, pruži podršku tužilačkoj organizaciji.
„Usvojili smo set antikourpcijskih i pravosudnih zakona koji su harmonizovani sa preoprukama Venecijanske komisije i pravnom tekovinom EU. Očekujemo da progres koji je Crna Gora napravila u ovoj oblasti bude uskoro prepoznat na Međuvladinoj konferenciji u Briselu“, dodao je Koprivica.
On je naglasio da su postignuti značajni rezultati i izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojima je, kako je naveo, izbjegnuto stavljanje na sivu listu MANIVAL-a, i koji po njegovoj ocjeni predstavljaju takođe dio antikorupcijskog okvira.
Koprivica je poručio da je uvjeren da istinski pomaci na evropskom putu tek predstoje.
Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević ocijenila je da borba protiv korupcije suštinski zavisi od političke volje i institucija koje su dio sistemskog antikoruptivnog lanca.
„Na žalost, mi smo i dalje u fazi kada pokušavamo identifikovati mjerljive učinke te političke volje i rada tih institucija, jer oni hronično izostaju. Korupcija ne može i ne smije biti način života, niti se ispunjavanju standarda smije prilaziti na formalan način, a simuliranje suzbijanja korupcije može samo kreirati dodatne neželjene efekte“, rekla je Uljarević.
Ona je istakla da je promjena vlasti u Crnoj Gori morala donijeti i raskid sa radnijim lošim praksama i uvesti kao način rada sadržajnu, neselektivnu i posvećenu borbu protiv korupcije, a da se to nije desilo.
„Dobili smo određene kadrovske zamjene i nastavak nezdrave solidarnosti između političkih aktera kad je riječ o onom što oni vide kao „prirodnu“ raspodjelu kolača moći, a što prate odriješene i nekontrolisane ruke u upravljanju javnim resusrsima i nezakonite i neetičke pojave“, navela je Uljarević.
Kako je kazala, to je suprotno onom što je bilo u osnovi borbe mnogih za demokratsku i odgovornu vlast koja je trebalo da donese ograničenje samovolje i diskrecionog odlučivanja vlasti.
„Oni pomaci koji su napravljeni rezultat su više napora EU, SAD i drugih partnera Crne Gore nego istinske bolje u Crnoj Gori da svoju kuću uredimo“, rekla je Uljarević.
Ona je istakla da su neke od mjera intervencije jačanje institucija, a ne pojedinaca u njima, razvoj pluralizma u političkom životu u kojem akteri argumentovano komuniciraju, unaprjeđenje standarda građana i građanki, uz funkcionalan antikorupcijski zakonodavni i institucionalni okvir i aktivan odnos svih prema problemu korupcije.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
