Podgorica, (MINA) – Cilj zakona o vladi je ograničavanje prostora za zloupotrebe moći nosilaca izvršne vlasti, kazao je potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku, Raško Konjević, dodajući da su političke okolnosti u posljednje dvije godine ukazale na neophodnost njegovog donošenja.
On je, na okruglom stolu povodom javne rasprave o Nacrtu zakona o Vladi, rekao da će tom dokumentu sigurno biti potrebna neka vrsta dorade, ali da je uložen ogroman trud da se dođe do teksta koji nudi niz rješenja.
Konjević je naveo da je u prethodnom periodu posebno bio interesantan odnos između izvršne i zakonodavne vlasti.
“Kroz ovaj tekst, i nadam se kroz zakon o Skupštini, zaokružićemo tu materiju koja je načelno data Ustavom”, dodao je Konjević.
On je kazao da je akt koji je najčešće bio mijenjan u posljednje dvije godine uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave, što izvršnoj vlasti, nakon svakih izbora, ostavlja mogućnost da “pretumbava” broj i strukturu ministarstava.
“Mislimo da ne treba da bude tako, nego da kroz zakon pitanje organizacije Vlade treba definisati na način koji bi bio trajniji i imao određenu vrstu kontinuiteta”, poručio je Konjević.
On je kazao da je segment tehničkog mandata Vlade sada možda i najupečatljiviji, “nažalost ili na sreću”.
“Na sreću ovog zakona, jer vjerovatno mnogima ne bi palo na pamet što danas nekome može da padne na pamet, pa onda treba da pokušamo da takve stvari izbjegnemo u narednom periodu kroz normiranje određenih stvari”, istakao je Konjević.
On je dodao da je bilo dosta pritužbi javnosti na tehnički mandate prethodne Vlade.
“Kao što vidite i aktuelna je u tehničkom mandatu. I ovo iskustvo od 19. avgusta zahtijeva da se kroz zakon regulišu određena pitanja u tom segmentu”, rekao je Konjević.
On je kazao da je očigledno da, zbog manjka tradijcije ili viška iskustva ili površnosti, postoje određena postupanja koja nijesu u duhu onoga što u drugim demokratskim društvima podrazumijeva tehnički mandat vlade.
“U ove dvije godine imali smo dosta iskustava sa telefonskim, vajber sjednicama vlade”, rekao je Konjević.
Na tim sjednicama, kako je naveo, odlučivalo se o vrlo krupnim stvarima.
“Odlučivalo se o imenovanjima ljudi koji su ne samo u organizaciji državne uprave, nego su sui generis državnih organa, kao što je Agencija za nacionalnu bezbjednost, imali smo smjenjivanje bez ikakvih obrazloženja”, kazao je Konjević.
On je istakao da to nije dobro za sistem uprave u cjelini.
Prema riječima Konjevića, politčke okolnosti, nažalost, daju dosta ideja šta sve treba doraditi u Nacrtu zakona o Vladi.
On je dodao da se radi o tekstu koji se prvi put uvodi u pravni sistem Crne Gore.
“Siguran sam da će, nakon usvajanja u parlamentu i ulaska u pravni sistem Crne Gore, vrijeme ukazivati da i taj tekst moramo mijenjati, ali važno je da smo počeli”, kazao je Konjević.
On je naveo da prethodna vlada Zdravka Krivokapića nije uspjela ništa da uradi na tu temu.
“Političke okolnosti u zadnje dvije godine zaista ukazuje da je potrebno da dobijemo što je moguće bolji zakonski tekst”, naglasio je Konjević.
Kako je rekao, zbog neiskustva u primjeni takvog propisa, biće potrebno neko probno vrijeme da se vidi njegovo funkcionisanje u praksi.
“Sigurno je da ćemo i sa tekstom koji bude usvojen u parlamentu i svakom njegovom narednom izmjenom imati uređeniju oblast, sa mnogo više jasno definisanih stvari”, kazao je Konjević.
On je naveo da je smisao zakona ograničavanje zloupotrebe moći, u ovom slučaju izvršne vlasti i njenih nosilaca, kao i jasno normiranje pravila, u kojim oblastima i na koji način se mogu ponašati.
“A da to nije politčka kreacija, koja je u ovim danima poprimila ogromne dimenzije i u primjeni Ustava i drugih propisa. Ako se u Crnoj Gori budemo oslanjali na političku kulture, onda ćemo morati mnogo detaljnije da pišemo norme”, rekao je Konjević.
On je dodao da je zadovoljan naporom koje je Ministarstvo javne uprave (MJU) uložilo u proteklih nekoliko mjeseci.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da je zakon o vladi važan sistemski pravni akt.
Crna Gora je, kako je rekao, jedina zemlja regiona koja nema zakon o vladi.
Dukaj je pozvao sve da daju sugestije i zajednički rade kako bi se dobio moderan zakon, koji zadovoljava sve standarde evropske države.
Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović kazao je da analiza postojećeg stanja staje u riječi – disperzija i nesaglasje većeg broja podzakonskih akata koju uređuju tu oblast.
“Uredba o organizaciji i načinu rada Vlade koja je samo u 2020. na prošlu mijenjana sedam puta”, rekao je Radulović.
On je kazao da jedino u Crnoj Gori Vlada odlučuje većinom od broja prisutnih ministara, za razliku od regiona i uređenih sistema.
“Poslovnik o radu Vlade, uredbe o Generalnom sekretarijatu Vlade, o kabinetu predsjednika Vlade, vidite izuzetno veliki broj podzakonskih akata koji su u pojedinim segmentima u nesaglasju”, naveo je Radulović.
On je kazao da iskustvo Crne Gore pokazuje da se svaka vlada u prvih sto dana bavila unutrašnjom organizacijom i sistematizacijama.
Prema riječima Radulovića, to je ozbiljno praktično pitanje.
“Da li će biti 14, 16 resora, kako će se zvati, to je stvar političke odluke, ali ne može biti stvar uredbe i promjenljiva do nivoa njene zloupotrebe”, istakao je Radulović.
On je, govoreći o telefonskim sjednicama Vlade, naveo da je bio visok nivo zloupotrebe, koji je enormno bio prisutan u 42. Vladi.
“Precizno se uvrđuje šta je telefonska sjednica, kada se odlučuje na njoj, šta su to hitni slučajevi i koje teme ne mogu biti predmet odlučivanja”, naveo je Radulović.
On je kazao da je Nacrt zakona o Vladi podložan unapređenjima, i da je ovo minimum onoga što je potrebno uraditi.
Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju Biljana Papović istakla je da su zakoni o vladi i o Skupštini preduslovi razvoja demokratskog sistema i uspostavljanja balansa
između izvršne i zakonodavne vlasti onako kako
proklamuje Ustav.
Prema njenim riječima, nedostatak političke volje da se usvoje ti zakoni, koji bi precizno regulisali rad izvršne i zakonodavne vlasti, doveli su do brojnih problema.
“Danas imamo hronologiju zloupotreba i pronalaženja određenih pravnih praznina u važećem pravnom okviru, koja su omogućila određenim političkim subjektima da po svojoj volji i interesu uređuju određena pitanja”, kazala je Papović.
Kako je navela, zakonskim tekstom neophodno je ograničiti mogućnost manevra i tih zloupoteba.
Vlatko Šćepanović iz Skupštine ocijenio je da je vrlo značajno da se zakoni o vladi i o Skupštini istovremeno nađu pred poslanicima, da se ne bi došlo u situaciju da jedan zakon pripisuje nešto što će biti u suprotnosti sa drugim.
Koordinatorka radnog tijela za pripremu Nacrta zakona, Enesa Hasanagić Katana, kazala je da je zakon o vladi objedinio u jednom propisu odredbe koji su do sada bile propisani Zakonom o državnoj upravi, kao i brojnim aktima niže pravne snage, kao što su uredbe o Vladi, o Generalnom sekretarijatu, Poslovnik Vlade.
Kako je navela, nacrt zakona o Vladi sastoji se od 14 poglavlja u okviru kojih su propisane odredbe kojima se uređuju, između ostalog, pitanja koja se odnose na sastav Vlade, njen mandat, organizaciju, način rada, odlučivanje, odnos sa drugim državnim organima.
“U odnosu na sastav vlade propisano je ko je čini – predsjednik Vlade, jedan ili više potpredsjednika i ministri”, rekla je Hasanagić Katana.
Ona je kazala da je propisano da Vlada može imati ministre bez portfelja, i to najviše dva, kao i da predsjednik i članovi Vlade moraju biti crnogorski državljani.
Kako je navela, prema nacrtu, Vladu čine 14
ministara, i to pravde i ljudskih prava, odbrane, unutrašnjih poslova, finansija, vanjskih poslova, javne uprave, prosvjete i nauke, ekonomije.
“Kao i zdravlja, poljoprivrede i ruralnog razvoja, rada i socijalnog staranja, prostornog planiranja i ekologije, kulture i medija, sporta i mladih”, kazala je Hasanagić Katana.
Ona je rekla da je propisano da je prilikom utvrđivanja predloga za sastav Vlade mandatar dužan da vodi računa o rodnoj ravnopravnosti i zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Kako je kazala Hasanagić Katana, jedna od novina propisana zakonom je odredba kojom se propisuju rad Vlade kojoj je prestao mandat.
“Propisano je da Vlada kojoj je prestao mandat i koja nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu vrši samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti”, rekla je Hasanagić Katana.
Ti tehnički poslovi, kako je dodala, obuhvataju poslove koji se odnose na izvršavanje redovnih zakonom utvrđenih finansijskih i drugih obaveza koji ne stvaraju nove finansijske obaveze, bez saglasnosti Skupštine.
Hasanagić Katana je pojasnila da je propisano da Vlada kojoj je prestao mandat ne može vršiti postavljenja, davati saglasnosti na postavljenja, osim ako se ona sprovode u skladu sa redovnom procedurom i započetim postupcima.
Ona je dodala da Vlada kojoj je prestao mandat može određivati vršioce dužnosti.
Hasanagić Katana je pozvala sve zainteresovane da se uključe u diskusiju kako bi došli do što boljih rješenja.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
