Podgorica, (MINA) – Region će se suočiti sa jako lošim scenariom, ako bude izostalo naredno proširenje, ocijenio je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Dragan Đukanović i dodao da odlaganje otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom nije dobar signal iz Brisela.
Đukanović je u intervjuu za Vikend novine kazao da ga raduje fokus Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na region, jer, kako je naveo, kada god Zapadni Balkan nije bio u fokusu, stabilnost regiona je bila ugrožena.
„Ako bude izostalo naredno proširenje, region će se suočiti sa jako lošim scenariom. Imajući u vidu neke vrste latentnih bezbjednosnih prijetnji, plašim se da je nova kriza na Zapadnom Balkanu potencijalna mogućnost“, rekao je Đukanović.
On je kazao da odlaganjem otvaranja pregovora nije potvrđen niti valorizovan napor aktuelne vlade u Sjevernoj Makedoniji da riješi problem sa Grčkom, ali i svim drugim susjedima.
To, kako smatra Đukanović, nikako nije dobar signal koji stiže iz Brisela i takva poruka može, na određeni način, da dovede u pitanje i neke druge procese koji nijesu ništa manje bitni, a tiču se Kosova i Bosne i Hercegovine.
On je kazao da je Crna Gora u ovom trenutku najviše odmakla u procesu pregovaranja sa Evropskom unijom (EU), ali da se plaši odnosa nove briselske administracije, pa i Francuske i Holandije prema regionu, odnosno da proces pregovaranja i proširenja ne uspore.
„Mislim da bi odsustvo tog izglednijeg ubrzanja preostalog puta novih integracija mogao na neki način da utiče i na prilike u Crnoj Gori. Ipak, očekujem da će, kada se u potpunosti formiraju evropske institucije, nova Evropska komisija, stići pozitivni signal Crnoj Gori, ali i svim državama regiona. U protivnom, plašim se da će Balkan zapasti u novu krizu“, rekao je Đukanović.
On je istakao da je činjenica da SAD i međunarodna zajednica vide Crnu Goru kao dobar primjer za neke druge države u regionu.
“Nakon obnove nezavisnosti, konsolidacije odnose sa susjedima, rješavanja nekoliko graničnih pitanja, što nije tipično za Zapadni Balkan, posebno nakon ulaska u NATO i vezivanja za zapadnu političku hemisferu Crna Gora se jasno percipira kao model za ostatak država Zapadnog Balkana“, naveo je Đukanović.
On je kazao da se pozicioniranje Crne Gore na regionalnoj, evropskoj i globalnoj sceni, odnosno način kako je svih proteklih dvadesetak godina vođena spoljna politika, jednostavno ne može osporiti.
Na pitanje šta se može očekivati od nove briselske administracije, Đukanović je odgovorio da se plašim da smo u sjenci Bregzita, uprkos postignutom dogovoru, jer je pitanje hoće li biti usvojen u britanskom parlamentu i kako će biti implementiran.
On je naveo da je veoma nezadovoljan odnosom Brisela prema regionu.
Kako je naveo, držanje Zapadnog Balkana izvan konteksta evropskih integracija neće dovesti do njegove stabilnosti.
„Naprotiv, odsustvo jasne perspektive može da dovede do unutrašnjih problema“, ocijenio je Đukanović.
Na pitanje da li očekuje brže rješavanje problema na relaciji Beograd – Priština, on je odgovorio da imenovanje dva specijalna izaslanika SAD-a, Metjua Palmera i Ričarda Grenela vidi upravo u kontekstu pojačanog interesovanja za stabilnost ovog područja.
On je naveo da ne može da zamisli drugačiju perspektivu, osim da do neke vrste kompromisa dođe.
Prema riječima Đukanovića, svaki izostanak kompromisa uticaće ne samo na Beograd i Prištinu, nego na čitav region.
„Mislim da smo u ovom trenutku kao region preokupurani rješavanjem dijaloga Beograda i Prištine i da će od uspjeha ili neuspjeha tog procesa zavisiti šta će se dalje dešavati. Region će biti potpuno nestabilan ukoliko rješenja ne bude i to u veoma kratkom roku. Jer, već naredne godine kreće kampanja u SAD-u za izbor predsjednika“, kazao je Đukanović.
Kako je naveo, region tada neće biti više u fokusu, a svaki izostanak fokusa SAD, kada je u pitanju Zapadni Balkan, donosi nestabilnost.
Prema riječima Đukanovića, dodatni problem je kako će se akteri u regionu odnositi prema inicijativama SAD-a i kakva će biti uloga Ruske Federacije, imajući u vidu na njene pokušaje da neke procese sabotira.
„To je bio slučaj sa Crnom Gorom, kada je bio u pitanju njen ulazak u NATO 2017. godine. Vidjećemo kako će reagovati na ulazak Sjeverne Makedonije početkom naredne godine. Ali, izvor svih problema, odnosno izazov za region ostaje na relaciji Srbija – Kosovo, gdje Moskva pokušava da blokira potencijalni dogovor, znajući da on donosi dodatno umanjenje uticaja Rusije, ne samo u Srbiji, nego generalno u regiji“, rekao je on.
