Podgorica, (MINA) – Izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima predviđeno je da šef (načelnik) može imati manje godina radnog iskustva od svog podređenog, što je paradoksalno, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.
On je sugerisao kolegama poslanicima iz vladajuće većine koji su potpisali Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, da ga povuku iz skupštinske procedure.
Mugoša je ocijenio da rješenja koja su predložile poslanici parlamentarne većine jasno pokazuju da su pod plaštom neophodne depolitizacije i profesionalizacije državne uprave kreirane izmjene i dopune Zakona u pravcu klasične politizacije i urušavanja principa profesionalizacije, odnosno podizanja efikasnosti državnog aparata.
Mugoša je kazao agenciji MINA da se predloženim izmjenama i dopunama anulira preporuka Evropske komisije (EK), a i civilnog sektora da je neophodno da na najvišim (rukovodnim) pozicijama trebaju biti lica sa rukovodnim iskustvom.
On je ukazao da predstavnici vladajuće većine brišu radno iskustvo na poslovima rukovođenja kao jedan od uslova za izbor starješine organa uprave kao što su Uprava carina, Poreska uprava, Uprava za statistiku, Uprava za nekretnine i brojne druge.
Mugoša je rekao da radno iskustvo briše kao jedan od uslova za izbor visoko rukovodnog kadra kao što je sekretar ministarstva i generalni direktor u ministarstvu (pomoćnik ministra), pomoćnik starješine organa uprave, pomoćnik direktora Fonda PIO, Fonda zdravstva, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Fonda rada i dr.
On je kazao da se radno iskustvo briše kao jedan od uslova za izbor ekspertsko-rukovodnog kadra načelnik, rukovodilac, glavni inspektor.
“I ne samo da su izbrisali rukovodno iskustvo kao jedan od uslova za izbor rukovodećih mjesta, nego su i drastično smanjili broj godina radnog iskustva potrebnih za izbor na važne i zahtjevne pozicije (kod starješine organa sa postojećih devet na pet, visoko rukovodnog kadra sa osam na tri, ekspertsko-rukovodnog kadra sa pet, odnosno sedam godina na dvije)”, naveo je Mugoša.
On je kazao da se najaveljnim izmjenama izjednačavaju uslovi za izbor sekretara ministartsva, pomoćnika ministra ili pomoćnika direktora uprave sa samostalnim savjetnikom, što je poptuno nelogično imajući u vidu značaj, težinu i odgovornost ovih lica u vršenju poslova.
“Po strani što po njihovom rješenju direktor Uprave carina, Poreske uprave, Uprava za statistike i svih drugih uprava može da ima samo pet godina radnog iskustva, a pomoćnik ministra ili pomoćnik direktora uprave samo tri godine radnog iskustva bez obzira gdje je u državnom ili privatnom sektoru i na kojim pozicijama do tada radio”, ukazao je Mugoša.
On je naveo da su predstavnici vladajuće većine predložili da načelnik, odnosno rukovodilac u Vladi i ministartsvu može biti neko kome trebaju samo dvije godine radnog iskustva a da njegov podređeni državni službenik, samostalni savjetnik koji ima 120 EUR manju startnu neto zaradu, mora imati više od njega godina radnog iskustva (najmanje tri).
Mugoša je objasnio da i glavnom inspektoru trebaju samo dvije godine radnog iskustva, a inspektoru koji ima 120 EUR manju startnu neto zaradu najmanje tri godine.
On je rekao da veoma važan segment predloženih izmjena i dopuna Zakona, tretira i status vršioca dužnosti starješine organa uprave i lica koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra, gdje su takođe degradirame preporuke EU i civilnog sektora u pravcu sprječavanja dodatne arbitrarnosti i neprimjerenog političkog uticaja prilikom određivanja vršilaca dužnosti.
Mugoša je kazao da je preporukama EU i NVO, definisano u postojećem zakonskom rješenju da prioritet u određivanju vršioca dužnosti imaju službenici unutar sistema, a da će se ako u sistemu ne postoji državni službenik koji ispunjava uslove za vršioca dužnosti odrediti lice van sistema i da VD stanje traje što kraće pa je definisano da može biti najduže do šest mjeseci.
On je rekao da se predloženim izmjenama predsjednika klubova poslanika vladajuće većine, trajanje VD stanja produžava na godinu i anulira se preporuka EU i NVO da prioritet u odredjivanju vršioca dužnosti imaju službenici unutar sistema.
Umjesto da se nova većina fokusira na potrebna unapredjenja u dijelu implementacije dobrih zakonskih rješenja, oni su se odlučili da ih izmijene i dopune lošijim”, ocijenio je Mugoša.
On smatra da je predlog izmjena i dopuna Zakona koje se odnose na prestanak mandata imenovanog odnosno postavljenog lica čist primjer političkog obračuna, odnosno revanšizma i urušavanja normativnog okvira jednog sistemskog zakona kao što je ovaj.
On je kazao da poslanici vladajuće većine planiraju da starješini organa, odnosno licu koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra u slučaju bilo kakve organizacione promjene prestaje mandat bez obzira da li su poslovi ukinuti ili ne.
“Ovo nevjerovatno zakonsko rješenje, koje je u suprotnosti sa standardima i omogućava direktni politički uticaj, nema dodirnih tačaka sa najavljenom meritokratijom stvarajući neprimjerenu neizvjesnost pozicija na koje se dolazi po konkursu na period od pet godina”, ocijenio je Mugoša.
On je sugerisao kolegama poslanicima koji su potpisali Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, da ga povuku iz skupštinske procedure.
“Vodeći računa o tome da je reforma javne uprave jedan od ključnih stubova pregovora sa Evropskom komisijom, a da je jedan od ključnih segmenata procesa reforme javne uprave upravo službenički sistem i upravljanje ljudskim resursima”, naveo je Mugoša.
On smatra da eventualne izmjene i dopune postojećeg Zakona, posebno one koje se odnose na suštinske segmente ovog zakonskog teksta treba da budu pripremljene kroz saradnju sa Vladom, odnosno resornim ministarstvom javne uprave uz intezivnu komunikaciju sa Evropskom komisijom, NVO i svim zainteresovanim stranama.
Mugoša je ocijenio da takvi antievropski predlozi izmjena i dopuna sistemskog Zakona samo Crnu Goru još više udaljavaju od članstva u EU, odnosno usvajanja standarda i sistema vrijednosti kojeg baštini taj savez.
“Vjerujem da će stići reakcija NVO, posebno onih koje su svojim konstruktivnim predlozima doprinijeli kreiranju adekvatnih normi u postojećem Zakonu, kao i Evropske komisije koja je ogromnu pažnju posvetila upravo koncipiranju teksta postojećeg Zakona”, kazao je Mugoša.
