Podgorica, (MINA) – Odnos Crne Gore prema iseljenicima je odličan i stalno se unaprjeđuje, ocijenio je predsjednik Crnogorske zajednice Urugvaja Nikolas Klisić, navodeći da samo treba raditi na jačanju veza koje već postoje.
Klisić je agenciji MINA kazao da je Crnogorska zajednica Urugvaja osnovana je 2015. godine, nedugo poslije otvaranja Konzulata Crne Gore u toj državi.
„Imamo više od 100 registrovanih članova samo u glavnom gradu, Montevideu, i više od 30 u gradu Karmelo, a ukupan broj crnogorskih iseljenika u Urugvaju je oko 400“, rekao je Klisić.
On je kazao da je stara Zajednica Crnogoraca postojala je u Karmelu od početka 20. vijeka, i to je najstarija zajednica u cijelom regionu, ali ona, kako je naveo, više ne postoji.
„Imamo cilj da ove godine formalno osnujemo i zajednicu u tom gradu“, dodao je Klisić.
Upitan na koji način održavaju veze sa matičnom državom, on je rekao da to uglavnom rade preko kulturnih aktivnosti.
„Od osnivanja intenzivno radimo na očuvanju veze sa matičnom državom, a to je značilo da što prije organizujemo kurs crnogorskog jezika“, kazao je Klisić.
On je podsjetio da je većina naših ljudi u Urugvaj došlo krajem 19. ili početkom 20. vijeka, i oni su izgubili kontakt sa jezikom.
„To je bio veliki izazov, i prvi korak, da obnovimo jezik i da budemo u kontaktu sa crnogorskim običajima“, rekao je Klisić.
Prema njegovim riječima, u tome su uspjeli, već tokom 2015. godine.
„Sljedeći korak je bio onlajn kurs na adresi www.montenegrinoonline.com, i to je besplatna internet stranica kojoj se može pristupiti u svakom trenutku. Program je sistematski prikaz komparacije gramatičkih pravila španskog i crnogorskog“, naveo je Klisić.
On je kazao da je 2016. godine sa kćerkama bio u Crnoj Gori, u ljetnjoj školi jezika na Ivanovim koritima, i to je, kako je naveo, bilo nevjerovatno iskustvo.
„Tada sam dobio ideju da napravimo sličnu školu ovdje. Jer, daljina je velika. Mnogo je komplikovano da naši mladi ljudi otputuju iz Južne Amerike u Crnu Goru, ne samo sad kada je u toku kriza zbog koronavirusa, nego i prije toga“, pojasnio je Klisić.
Kako je naveo, već su organizovali drugo izdanje škole, i ove godine imaju 30 polaznika koji potiču iz raznih kra, pa čak i iz Argentine i Čilea.
„Sistem je sličan školama u Crnoj Gori, kroz radionice istorije, kulture i, naravno, jezika, uz muziku i narodne igre. Već planiramo sljedeće izdanje koje će biti van Urugvaja, u Argentini“, kazao je Klisić.
Upitan kako ocjenjuje odnos Crne Gore prema iseljenicima, i da li ima zamjerki, on je kazao da je taj odnos odličan, i stalno se unaprjeđuje.
„Nama je mnogo pomogao Savjet za saradnju sa iseljenicima. Na primjer, preko javnog poziva za projekte sa iseljenicima dobili smo finansijsku pomoć od Uprave za dijasporu za organizovanje ljetnje škole za ovu godinu“, rekao je Klisić.
On je kazao da ih je ove godine posjetila delegacija Uprave, na čelu sa direktorom Predragom Mitrovićem.
„To je za nas vrlo važno, jer je to znak da Crna Gora misli o nama. Nemam zamjerku, samo treba da nastavimo rad i da ojačamo veze koje već postoje“, istakao je Klisić.
Na pitanje kakav je odnos novih generacija iseljenika, koje nijesu rođene u Crnoj Gori, prema matičnoj državi, on je kazao da su nakon obnove nezavisnosti Crne Gore i otvaranja Konzulata, obnovili i interesovanje mladih ljudi za Crnu Goru, kroz kulturne i razne druge aktivnosti.
Kako je naveo, organizovali su i Filmski festival, ne samo sa filmovima iz Crne Gore, nego iz cijele bivše Jugoslavije.
„To je mnogo značilo da se ljudi upoznaju sa životom i običajima u Crnoj Gori. Izazov nam je da nastavimo rad i da budemo što kreativniji. Našem kursu jezika prisustvovalo je preko 100 ljudi“, kazao je Klisić.
On je kazao da njihova Zajednica, u saradnji sa Ambasadom, stalno promoviše turističku ponudu Crne Gore na sajmovima i digitalnim platformama.
Prema riječima Klisića, raste interesovanje za Crnu Goru i za druge države Balkana.
„Može se reći da to postaje trend, i to treba da iskoristimo. Moj otac je počasni konzul Crne Gore u Urugvaju. Stalno nas ljudi zovu da pitaju kako da dođu do Crne Gore i kakva je ponuda. Ne samo naši ljudi u Zajednici, nego i Urugvajci“, istakao je Klisić.
Kakva je situacija sa koronavirusom u Urugvaju, i ima li među našim ljudima slučajeva infekcije, on je rekao da nije bilo takvih slučajeva.
Situacija je, kako je naveo, sada mnogo bolja, mjere popuštaju, i očekuje se da će do kraja juna biti otvorene granice.
„Problem kod nas je region, jer u Brazilu i Argentini ima puno slučajeva. Okruženi smo virusom, to je najveći problem“, dodao je Klisić.
