Podgorica, (MINA) – Ulaganje u infrastrukturu preduslov je bez kojeg nije moguće realizovati kvalitetnu reformu obrazovnog sistema, kazala je resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović i dodala da se mora što prije krenuti i u izmjenu nastavnih planova i programa.
Ona je u Skupštini odgovarala na pitanje poslanice Bošnjačke stranke Kenane Srtujić Harbić koje je ključne slabosti prosvjetnog sistema prepoznala nakon pet mjeseci od kada je na čelu tog resora.
Jakšić Stojanović je kazala da je problema u obrazovnom sistemu mnogo i da su su, prema njenom mišljenju, nastali kao rezultat višedecenijskog zanemarivanja obrazovnog procesa.
On je rekla da se suočavaju sa velikim infrastrukturnim problemima na svim nivoima obrazovanje.
„Nedostaju nam vrtići, škole, nastava se u velikom broju škola, zbog nedostatka prostornih kapaciteta, organizuje u nekoliko smjena. Škole su građene za 700 učenika, a u njima se nalazi dvije hiljade. To utiče na organizaciju nastavnog procesa, ali i na funkcionisanje porodica“, rekla je Jakšić Stojanović.
Kako je istakla, više od 40 škola nema adekvatan sistem grijanja, određenim školama nedostaje prostor za biblioteku/čitaonicu, kao i prostor za realizaciju vannastavnih aktivnosti.
„Škole ne raspolažu adekvatnim kabinetima i nastavnim sredstvima i pomagalima, posebno kada su u pitanju prirodne nauke“, dodala je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da se u određenim školama, zbog ograničenih kapaciteta, časovi fizičkog vaspitanja drže rjeđe i u neadekvatnim usiovima.
„Upravo iz tog razloga je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija prepoznalo ulaganje u infrastrukturu kao preduslov bez kojeg nije moguće realizovati kvalitetnu reformu obrazovnog sistema“, rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je ukazala da veliki problem predstavljaju i neadekvatan strateški i zakonodavni okvir na svim nivoima obrazovnog sistema.
Jakšić Stojanović je rekla da postoje i evidentne slabosti kada je u pitanju nastavni plan i program koji je, prema njenim riječima, neadekvatno koncipiran i usresređen dominantno na sticanje nefunkcionalnih znanja, ne i vještina i kompetencija.
„Neophodno je što prije krenuti u reformu nastavnih planova i programa, a u skladu sa tim i adekvatno pripremiti nove udžbenike ili uraditi reviziju postojećih, jer postoji određeni broj udžbenika koji je adekvatan i kada je u pitanju sadržaj i uzrast djeteta“, rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je dodala da su uočeni neujednačeni kriterijumi ocjenjivanja, kao i ogroman dizbalans između uspjeha na kraju školske godine i rezultata na ekstemim, PISA i drugim međunarodnim testiranjima.
Prema riječima Jakšić Stojanović, znanja koja učenici stiču su nefunkcionalna i kao takva neprimjenjiva u realnom kontekstu.
„Fokus je na ocjenama, a ne na znanju, što prati i neopravdano veliki broj dobitnika diploma Luča”, navela je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su nastavnici preopterećeni administrativnim poslovima, navodeći da je proces digitalizacije obrazovnog sistema, umjesto da pojednostavi i olakša posao prosvjetnim radnicima, dodatno zakomplikovao.
Strujić Harbić je pitala i da li Ministarstvo ima podatak o procentu učenika kojima roditelji plaćaju privatne časove tokom školske godine.
Jakšić Stojanović je rekla da je to još jedan problem sa kojim se suočavaju, ali da Ministarstvo ne raspolaže podacima jer se radi o aktivnosti koja se sprovodi van zakonom definisanog okvira.
„Zakon predviđa tu vrstu dodatnog angažmana pod jasno preciziranim uslovima ali se oni ne poštuju, već se u najvećem broj taj vid nastave održava u privatnim objektima i bez registracije dodatnog rada“, navela je Jakšić Stojanović.
Ona je dodala da je evidentno da sve veći broj učenika ide na privatne časove i to ne periodično, nego u kontinuitetu, i iz sve većeg broja predmeta.
„Iz tog razloga ćemo sugerisati Zavodu za školstvo da, u okviru procesa anketiranja učenika, ukijuči i pitanja koja se odnose na ovaj vid nastave, kako bismo imali preciznije podatke o ovom pitanju“, rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da rješenje za ovu rastuću pojavu Ministarstvo planira da nađe kroz izgradnju novih objekata i rasterećenjem postojećih kako bi omogućili da se vrati dodatna i i dopunska nastava u školama, unaprijede kvalitet obrazovne infrastrukture i nastavnih planova i programa i udžbenika.
Prema riječima Jakšić Stojanović, cilj je i donošenje nacionalnih planova podrške i programa osnaživanja svih vidova nastave u školama, obezbjeđivanje kontinuirane edukacije nastavnog kadra, posebno kada su u pitanju obuke iz oblasti pedagogije i metodike, ali i digitalnih vještina, stranih jezika.
Ona je kazala da je plan da Zavod za školstvo kontinuirano prati školske aktivnosti koje će učenicima i njihovim roditeljima vratiti povjerenje u kvalitet obrazovnog proces u školi.
“Onog momenta kad uspijemo da unaprijedimo kvalitet obrazovnog sitema u školama, smanjiće se potreba za privatnim časovima”, istakla je Jakšić Stojanović.
Ona je u toku diskucije kazala i da je Ministarstvo poslalo dopis svim školama u Crnoj Gori da im dostave podatke koliko se blizu obrazovnih ustanova nalaze kladionice.
“Sedamanest škola se javilo da se kladionice nalaze mnogo bliže nego što je to definisano zakonom. Očekujem da će se javiti još škola i da ćemo u okviru tijela koje vodi Momo Koprivica pokušati da riješimo taj problem”, dodala je Jakšić Stojanović.
Kada su u pitanju policajci u školama, Jakšić Stojanović je kazala da policajaca nedostaje na nacionalnom nivou.
Ona je podsjetila da Policijska akademija zbog smanjenih prostornih kapaciteta godišnje upisuje 100 polaznika.
“Obratili smo se Ministarstvu javne uprave kako bi nam ustupili prostorije RESPA-e i kako bi broj polaznika povećali na 200. Time bi dugoročno riješili problem tako što bi jedan dio tih policajaca namijenili za škole, počev od onih gdje su se pojavljivali slučajevi nasilja i koje pohađa veliki broj učenika”, rekla je Jakšić Stojanović.
Poslanik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević pitao je Jakšić Stojanović u koliko je do sada slučajeva Ministarstvo izgubilo spor zbog nezakonite smjene rukovodilaca vaspitno-obrazovnih ustanova u mandatu bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić i koliko novca će po tom osnovu biti isplaćeno iz budžeta.
Jakšić Stojanović je kazala da su završeni postupci vještačenja i da sve to usložnjava mogućnost sudskog poravnanja.
Ona je dodala da u prethodnom periodu nije iskorišćen institut mirnog rješavanja sporova pred Agencijom, a koji je bio najefikasniji za smanjenje troškova koji će pasti na teret države.
Jakšić Stojanović je rekla da je 22. decembra 2022. godine Vlada usvojila informaciju o postupku koji se vode pred sudovima i zadužila tadašnjem ministra prosvjete Miomira Vojinovića da u budžetu obezbijedi novac za troškove koje će prouzrokovati vođenje tih postupaka.
“Za ovu namjenu je u budžetu obezbijeđeno 250 hiljada EUR. Da li će to biti dovoljno ili neće, ne znam. Vidjećemo kada budemo imali precizne informacije kako će se sporovi završiti”, dodala je Jakšić Stojanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
