Podgorica, (MINA) – Crnogorsko društvo karakteriše izraženo nezadovoljstvo i duboke političke podjele, pokazalo je istraživanje koje je za Centar za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo Institut Damar.
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je da je više od trećine građana (36,3 odsto) saglasno sa izjavama koje imaju snažno polarizujući karakter, što, kako je navela, jasno ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative.
Ona je rekla da podaci istraživanja pokazuju da nešto manje od polovine građana (45,4 odsto) smatra da društveno stanje u zemlji nije zadovoljavajuće, dok je svega 22,2 odsto onih koji su zadovoljni.
„Čak 53,7 odsto građana smatra da je Crna Gora „duboko podijeljena zemlja“, dok samo 20,9 odsto ne dijeli to mišljenje“, navela je Gvozdenović.
Ona je dodala da svaki peti građanin vjeruje da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok polovina građana (52 odsto) sa tim nije saglasna.
Posebnu zabrinutost, kako je rekla Gvozdenović, izaziva nalaz da 45,7 odsto ispitanika smatra da se protiv trenutne društveno-političke situacije treba boriti „svim sredstvima“, što implicira prihvatanje širokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja.
„Istovremeno, 40,7 odsto građana/ki dijeli uvjerenje da političke elite doprinose radikalizaciji javnog mnjenja, naspram 21,4 odsto koji su protiv takve ocjene“, rekla je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, dok 39,3 odsto ispitanika navodi da se plaši za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih u državi, 32,2 odsto ne dijeli tu zabrinutost.
Gvozdenović je kazala da starije generacije pokazuju viši stepen nezadovoljstva stanjem u Crnoj Gori, što, kako je navela, može ukazivati na akumulirano razočaranje.
„Manjinske zajednice, posebno Bošnjaci i Albanci, izražavaju veću zabrinutost u odnosu na većinske etničke grupe – više od dvije trećine njih smatra da društveno stanje nije na zadovoljavajućem nivou“, rekla je Gvozdneović.
Kako je kazala, ti nalazi ne ukazuju nužno na prisustvo političkog ekstremizma, ali snažno govore o opštem društvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populističku retoriku i polarizujuće narative, odnosno o stanju koje se po potrebi može instrumentalizovati.
„Takvi uvidi su posebno važni u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore, jer ukazuju na potrebu za odgovornim političkim djelovanjem, otvorenim dijalogom i jačanjem povjerenja u institucije“, ocijenila je Gvozdenović.
Ona je navela da je u okviru istraživanja sproveden eksperiment u kojem su političke izjave namjerno pogrešno pripisivane akterima iz suprotnih političkih tabora, kako bi se testirala otpornost građana na manipulaciju izvorom informacije.
„Rezultati pokazuju da građani u velikoj mjeri vrednuju političke poruke na osnovu identiteta govornika, a ne na osnovu sadržaja same izjave“, rekla je Gvozdenović.
Ona je kazala da, umjesto da ocjenjuju poruke prema argumentima koje nose, ispitanici ih prihvataju ili odbacuju u skladu sa svojim političkim i etnonacionalnim opredjeljenjima.
„Na primjer, dešava se da izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbacuju ukoliko se ona predstavi kao izjava političara iz koalicije Za budućnost Crne Gore, i obrnuto“, navela je Gvozdenović.
To, kako je dodala, upozorava na ranjivost javnog prostora u Crnoj Gori na manipulacije, ali i na duboku političku i etničku polarizaciju koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o datoj informaciji.
„Nalazi istraživanja podsjećaju na neophodnost razvoja medijske i digitalne pismenosti, ali i zajedničke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i odgovorne političke komunikacije“, rekla je Gvozdenović.
Istraživanje je sprovedeno u periodu od 16. do 24. maja, na uzorku od hiljadu ispitanika.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
