Podgorica, (MINA) – Policijskim službenicima koji su ispunjavali uslove za vršioca dužnosti direktora Uprave policije i koji su se prijavili na konkrus, bilo je ponuđeno poligrafsko testiranje, na koje su svi samovoljno pristali, rekao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata Crne Gore (SD) Nikole Zirojevića o tome da li je poligrafskim testiranjem ugrožen integritet i dostojanstvo službenika koji su se prijavili na konkurs, kazao da poligrafsko testiranje nije bilo eliminatorni uslov za izbor.
„Čini mi se da se na taj način, a pogotovo praveći medijski teatar, poigralo sa ugledom i profesionalnim intergitetom tih ljudi“, naveo je Zirojević, dodajući da su u javnosti ljudi koji bi trebalo da vode važne institucije etiketirani kao potencijalno umiješani u kriminal.
Šaranović je objasnio da je poligrafsko testiranje jedan od standardizovanih mehanizama za provjeru integriteta policijskih službenika.
„U zatečenom ambijentu izbor vršioca dužnosti direktora Uprave policije morao je biti organizovan tako da se odbije bilo kakva početna hipoteka i potvrdi profesionalnost i integritet“, rekao je Šaranović.
On je istakao da su kandidati svojevoljno prihvatili testiranje, „iako odbijanje nije bilo eliminatorni kriterijum“.
Prema riječima Šaranovića, Zakon o unutrašnjim poslovima propisuje mogućnost podvrgavanja poligrafkskom testiranju policijskih službenika koji su angažovani u borbi protiv visokog kriminala i korupcije.
“Namjera nije bila da se naruši integritet“, poručio je Šaranović, navodeći da se instrument poligrafa nije koristio u provjeri integriteta službenika do njegovog stupanja na funkciju ministra.
Poligrafsko testiranje će, kako je najavio, biti redovna aktivnost dok je na toj funkciji.
Prema riječima Šaranovića, „tragična saga“ u sektoru bezbjednosti je ono što je potvrđeno hapšenjima poslednjih dana.
Šaranović je naveo da postoji veliki broj policijskih službenika i funkcionera koji su učestvovali u radu organizovanih kriminalnih grupa, ili bili kreatori visoko rizičnih kriminalalnih grupa.
On je dodao da su takvi policijski službenici narušili ugled časnih profesionalnih i hrabrih policijaca, koji su, kako je naveo, većina u policijskom aparatu.
Odgovarajući na dodatno pitanje Zirojevića o njegovom poligrafskom testiranju, Šaranović je kazao da „nikad od drugog ne traži više od sebe“.
„Za mene je u životu i politici jako bitno da budemo principijelni. Nikada od drugog ne bih tražio više nego što tražim za sebe samog“, rekao je Šaranović.
On je naglasio da su svi kontrolni mehanizmi unutar policijskog aparata pokrenuti, dodajući da je to jedan od osnovnih razloga zbog kojih se vrše napadi na sektor bezbjednosti.
Šaranović je ponovio da je cjelokupan izvještaj sa poligrafskog testiranja označen stepenom tajnosti, naglašavajući da policijski službenici koji su podvrgunuti testiranju ne bi pristali na poligraf da su sumnjali u taj mehanizam.
Odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića zašto do sad nije provjeravan životni stil policajaca i policijskih funkconera i da li su napadi na njega povezani sa namjerom da očisti policiju od korumpiranih, Šaranović je kazao da je to jedno od najvažnijih pitanja u policijskom aparatu.
Šaranović je rekao da ranije nije stvoren mehanizam za provjeravanje životnog stila i imovine policijskih službenika, dodajući da je sada jasno zbog čega.
„Sada je jasno zbog čega od 2013. godine nijesu htjeli da to pitanje bude nešto što je jedan od najsnažnijih mehanizama da dođemo do punog integriteta među policijskim službenicima i funkcionerima“, rekao je Šaranović.
Prema njegovim riječima, nije postojala spremnost da se radi u toj oblasti, a to pitanje je, kako je objasnio, kasnije prebačeno u nadležnost Agencije za sprječavanje korupcije (ASK).
Šaranović je kazao da su u rekordnom roku napravili Pravilnik o kontroli, imovine, prihoda i životnog stila policijskih službenika, koji stvara normativni okvir za Odjeljenje za antikorupciju u tom segmentu, dodajući da samo čekaju mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović ukazao je na malo prisustvo policije u Gusijnju, nepostojanje policijske ispostave, ali i činjenicu da je na terenu u toj opštini prisutan samo jedan policijac i to samo u prvoj smjeni.
Adrović je naglasio da je Gusinje jedan od turističkih centara na sjeveru, navodeći da je potrebno da konačno dobije ispostavu policije.
Šaranović je, na pitanje kada će ispostava policije u Gusinju početi da radi, podsjetio da je formalno stanica uspostavljena i počela sa radom 2018. godine.
„Od tada do izbora ove Vlade nijesu stvoreni uslovi za rad, što smatram neprimjerenim prema građanima Gusinja“, kazao je Šaranović.
Šaranović je ukazao da je nedopustivo to što ne mogu da dobiju validne podatke oko imovinskog spora koji posoji u vezi sa pitanjem otvaranja te ispostave.
Na pitanje poslanik BS-a Ervina Ibrahimovića koji je ukazao na dotrajalu i staru uniformu policijskih službenika, Šaranović je kazao da su to neka od ključnih pitanja koja opterećuju svakodnevnicu policijskih službenika i MUP.
Šaranović je kazao da je jedan od razloga zbog kog je zatečeno takvo stanje to što crnogorsko tržište jako malo.
„Nemamo ponudu na našem tržištu, a budući da nemamo potrebu za velikom količinom nijesmo atraktivni na regionalnom ili globalnom tržištu“, kazao je Šaranović.
Odgovarajući na pitanje poslanika Građanskog pokreta (GP) URA Filipa Adžića o opstrukcijama koje, kako je kazao, postoje prema Ministarstvu unutrašnjih poslova i o prijetnji da Crna Gora bude isključena iz Egmont grupe, Šaranović je kazao da je za članstvo u toj grupi važno da Sektor za finansijsko-obavještajne poslove bude nezavistan.
Podsjećajući da su zakonske regulative mijenjane da bi se ta nezavisnost obezbijedila, Šaranović je kazao da taj Sektor ne može imati nezavisnost, ukoliko je ista osoba na čelu Uprave policije i Finansijsko-obavještajnog sektora.
To bi, kako je dodao, nekome odgovaralo zato što su sve podatke za finansijske istrage „izvadili iz fioka“.
„Nadam se da će organi preduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti da nam se ne desi da naša jedinica bude isključena iz Egmont grupe“, rekao je Šaranović, dodajući da je to članstvo veoma važno za sve finansijeske istrage.
Kako je naglasio Šaranović, taj sektor će ubuduće biti jedan od najvažnijih u Crnoj Gori.
Na pitanje poslanice Socijalističke narodne partije (SNP) Slađane Kaluđerović o angažovanju policijskih službenika na zaštiti bezbjednosno interesantnih lica, Šaranović je kazao da je to pitanje važno zbog podizanja integriteta policije.
Prema riječima Šaranovića, to je bio razlog za pokretanje postupaka kontrolnih mehanizama MUP-a, a za nekoliko mjeseci su, kako je rekao, pokrenuli 123 predmeta.
„123 predmeta za svega nekoliko mjeseci govore o opredjeljenju MUP-a i Uprave policije da ne tolerišemo nezakonito ponašanje policijskih službenika“, rekao je Šaranović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević ukazao je na tužbu Šaranovića protiv premijera Milojka Spajića i Vlade povodom kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima prilikom izbora v.d. direktora Uprave polcije.
Na pitanje šta Šaranović i Demokrate planiraju da urade povodom toga što je Spajić prekršio zakon, Šaranović je istakao da se, u obavljanju funkcije ministra unutrašnjih poslova, prije svega, vodi interesima državnog organa na čijem je čelu.
Šaranović je kazao da je položio zakletvu za rad u MUP-u, a ne u svojoj partiji, dodajući da mu je na ponos to što se partijska agenda političkog subjekta iz kog dolazi poklapa sa nacionalnim interesima Crne Gore.
„Spreman sam da učinim sve što je neophodno da bih odgovorio na ono što je borba i rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“, naveo je Šaranović.
On je dodao da ima jednog poslodavca i jednog šefa – građane Crne Gore.
Na pitanje poslanika DPS-a Nikole Janovića o standardu policijaca i šta se radi kako bi se on i njihove plate povećali, Šaranović je kazao da je od januara, u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom, došlo do uvećanja koeficijenta od deset odsto za sve zaposlene u MUP-u.
Šaranović je naglasio da je insistirao da se to uvećanje koeficijenta odnosi i na ostale službenike u MUP-u, a ne samo na policiju.
Prema riječima Šaranovića, radi se na racionalizaciji potrošnje kako bi se stvorile budžetske rezerve, ali i za rješavanje problema kadrovskih nedostataka.
„Kroz intenzivan rad sa sve tri sindikalne organizacije u MUP-u i Upravi policije, trudimo se da sprovedemo sveobuhvatan proces racionalizacije rada“, kazao je Šaranović.
Na pitanje poslanika DPS-a Oskara Hutera da li su i koje procedure pokrenute za oduzimanje crnogorskog državljanstva predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, podsjetio da je to treći put da dobija pitanje iste sadržine.
Kako je kazao, MUP se, u tom upravnom postupku, obratio nadležnim organima Srbije, ali nijesu dobili odgovor.
Šaranović je naglasio da je taj odgovor neophodan da bi se okončao postupak u Crnoj Gori.
„Postupamo kao kod svakog drugog građanina Crne Gore“, rekao je Šaranović.
Na pitanje poslanika Demokrata Duška Stijepovića o ulozi MUP-a u procesu evropskih integracija, Šaranović je naglasio doprinos službenika koji rade u oblastima koje se tiču dobijanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
Šaranović je, ukazujući na aktivnosti resora na čijem je čelu, istakao da i evropski partneri prepoznaju MUP kao pozitivan primjer u ispunjavanju zadataka u privremenim mjerilima u poglavlju 24, koje je u nadležnosti tog Vladinog resora.
Na pitanje Stijepovića o mjerama za borbu protiv korupcije i kolika je ukupna materijalna šteta načinjena budžetu koruptivnim radnjama, Šaranović je rekao da se materijalna šteta cijeni na milionske iznose i da nije tačno utvrđena, jer su pojedini slučajevi i dalje na vještačenju.
Odgovarajući na pitanje poslanice Demokrata Anđele Vojinović o suzbijanju maloljetničkog kriminala, Šaranović je kazao Uprava policije sa posebim senzibilitetom sprovodi aktivnosti koje su preventivne i koje mogu osigurati bezbjednost djece.
„U toku 2023. godine registrovano je 413 krivičnih djela počinjenih od strane 351 maloljetnika, što upućuje na povećanje broja maloljetnika kao izvršilaca za 14.7 odsto“, rekao je Šaranović.
On je naveo da maloljetnici čine 7,2 odsto prijavljenih krivičnih djela.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
