Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori novi medijski zakoni donose dosta kvalitetnih iskoraka u odnosu na prethodno zakondavstvo, ali su gori u dijelu koji se odnosi na dezinformacije, ocijenjeno je na konferenciji Digitalnog forenzičkog centra (DFC).
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović, na panelu „Novi medijski zakoni i stanje u crnogorskim medijima“, podsjetila da je da su 7. juna usvojena tri medijska zakona.
“Napravljen je veliki iskorak, ne samo zato što su se medijski zakoni našli u korpusu IBAR zakona, jer oni nijesu sačinjavani zbog IBAR-a. Oni donose, iako su daleko od savršenog, 20-ak ključnih i veoma kvalitetnih iskoraka u odnosu na prethodno zakonodavstvo“, rekla je Vujović.
Ona je, govoreći o dezinformacijama i malignim uticajima, kazala da Ministarstvo prepoznaje taj problem i čini sve da građani budu što manje pogođeni i izloženi tome.
Prema riječima Vujović, oni insistiraju na pravima i obavezama novinara, odnosno na visokom niovu profesionalne obaveze novinara.
„Kroz ovu kombinaciju slobode, nezavisnosti i odgovornosti, možemo da održimo povjerenje javnosti i osnažimo demokratske procese“, dodala je Vujović.
Ona je istakla da su u Ministarstvu ponosni na usvojene medijske zakone, koji će učiniti da u Crnoj Gori bude sigurnije medijsko okruženje.
„Ojačavamo poziciju medija, kroz Fond za medijski pluralizam (FZP), a kroz zakon obezbjeđujemo finanijsku stabilnost lokalnim javnim emiterima“, rekla je Vujović.
Kako je kazala, promovišu i zaštitu prava novinara, njihovu slobodu i bebzbjednosti.
Vujović je kazala da se novim medijskim zakonima Crna Gora još više približava evropskim standardima.
Prema njenim riječima, građani mogu da utiču na vidljivost medija, a samim tim i njihovu „cijenu na tržištu, na način da znaju da prepoznaju senzacije i lažne vijesti i da ukažu na štetnost sadržaja i tako koriguju medijski sadržaj“.
Vujović je podsjetila da je medijskom strategijom predviđeno osnivanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, kao tijelo koje će ukazivati na autore i prenosioce loših sadržaja.
„Medijska strategija naglašava jačanje medijske pismenosti u crnogorskom društvu i tim odkumentom predviđen je set aktivnosti usmjeren na jačanje medijske pismenosti“, dodala je Vujović.
Ona je kazala da bi ta mreža trebalo da bude mjesto društvene kohezije oko tema sa kojima se država suočava, a maligni uticaji i dezinformacije su jedna od tih tema.
Prema riječima Vujović, mehanizmi samoregulacije u Crnoj Gori nemaju kapacitet, a iz Evropske komisije smatraju da ne treba ići ka tome da se kazneni momenat ostavlja kod Agencije za elektronske medije (AEM) i da se time štiti kvalitet sadržaja.
Govoreći o portalima, Vujović je rekla da su bili predvidjeli da se ide finanisjkim kažnajvanjem portala koji nijesu evidentirani.
Direktor Media centra Goran Đurović istakao je da se jedan od nedostataka medijskih zakona odnosi na Zakon o medijima, koji nije propisao zabranu rada medija koji nijesu upisani u evidenciju koju vodi nadležno Ministarstvo.
„To je problematično i zabrinjava što je, ako nije bilo moguće riješiti zabranu rada tih medija zbog konvencije o ljudskim pravima, onda bilo moguće da se AEM-u da veća nadležnost kada je u pitanju kontrola rada onih medija koji šire dezinformacije“, rekao je Đurović.
On smatra da je Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama gori od Zakona o elektronskim medijima, jer će, prema riječima Đurovića, mediji moći da nesmetano postanu propagandana mašina različitih političkih centara.
„Medisjki zakoni su u nekim segmentima bolji nego raniji, ali u ovome o čemu danas pričamo su gori“, rekao je Đurović.
Kako je kazao, pravna procedura nije zaokružena.
„Ako se plasiraju dezinformacije, danas niko, a pogotovo AEM, nema nadležnost da pokrene po službenoj dužnosti bilo kakav postupak“, naveo je Đurović.
Kako je kazao, u Crnoj Gori će biti čudna situacija da se svi bave društvenim mrežama, ali da se ne bave širenjem informacija putem medija.
„To je nešto što je problematično. Media centar je pokušao da se proširi odgovornost medija za ono što su objave sadržaja na društvenim mrežama. Ukoliko mediji objave svoje sadržaje na Fejsbuku, ne postoji nikakva odgovornost“, rekao je Đurović.
Prema njegovim riječima, ne postoji bilo kakav zaštitni mehanizam i „ostavljeni smo na milost i nemilost uređivačke politike“.
„A mediji koji nijesu upisani u evidenciju nastaviće da rade, jer nijesu nadležnost agencija da bi zaustavili sve što se gleda“, naveo je Đurović.
On je kazao da je Boris Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG).
„Javni servis je pod političkim utciajem Milana Kneževića, Andrije Mandića i Milojka Spajića.
Javni servis mora biti slobodan od partijskog i političkog uticaja, a on to danas nije“, istakao je Đurović.
Kako je kazao, jasno je da aktuelna politička struktura, kao što je i radila i Demokratska partija socijalista (DPS), prilagođava zakone svojim potrebama da bi kontrolisali RTCG.
„To se DPS-u vratilo u avgustru 2020. godine, tako će se vratiti i Spajiću, Madniću i Kneževiću“, rekao je Đurović.
Đurović je istakao da nije logično da će profesionalnije raditi institucije kojim upravljaju ljudi sa manje profesionalnog iskustva.
Vladajuće strukture, a pogotovo PES, nemaju nijedan komercijalni medij na koji imaju uticaj.
Raonić je poručio je da je RTCG otvoren za saradnju kako bi se nešto konačno u crnogorskom društvu radilo.
On je ocijenio da je sada pravi trenutak da se pošalje poruku da Crnoj Gori treba jasna strategija po pitanju dezinformacija.
„Strategija za tu oblast mislim da je prioritet društva“, rekao je Raonić i dodao da Javni serbis pokušava da uradi prve korake po tom pitanju.
On je najavio da planiraju posjetu ukrajinskom javnom servisu, kako bi formalizovali neku vrstu pomoći i saradnje.
Raonić je kazao da je zbog velikog prisustva medija iz regiona odgovornost Javnog servisa veća.
On je, govoreći o vještačkoj inteligenciji (AI), kazao da je u Crnoj Gori vidio dvije ili tri organizacije koje su krenule skromno da rade po pitanju AI.
„Mi u Javnom servisu smo već krenuli da radimo po tom pitanju. U svakodnevnom poslu brojnim medijima u Evropi AI olakšava posao, ali znate i sami koliko daje mogućnosti za zloupotrebe“, naveo je Raonić.
Raonić je, govoreći o amandmanu kabineta premijera na Zakon o javnom medijskom servisu, rekao da su poslali sugestije Ministarstvu i Vladi, a da većina njihovih predloga nije prošla.
„Brojne stvari za koje smo imali želju da promijenimo nijesu prošle, ali mi je čudno da su partije koje su u zakonu iz 2016. godine predlagale neki model sada protiv tog modela“, rekao je Raonić.
On je kazao da priznaju da je Javni servis napravio mnogo grešaka, ali da će ih sigurno svesti na minimum.
„Ali nemojte govoriti da je logo drugog kanala TVCG vezan za rusku propagandu. Radićemo sve da smanjimo greške, koje su se dešavale nenamjerno“, poručio je Raonić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
