Podgorica, (MINA) – Grupa država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) preporučila je crnogorskim vlastima da provjeravaju integritet članova vlade i njihovih političkih savjetnika prije imenovanja, kao i da prate njihovu imovinu i izjave kako bi spriječili moguće sukobe interesa.
U izvještaju koji je danas objavljen, a u kome se ocjenjuje efikasnost postojećeg okvira u Crnoj Gori za sprečavanje korupcije među članovima Vlade i nosiocima drugih najviših izvršnih funkcija, pa i u policiji, GRECO je pozvao na snažne političke mjere za jačanje koherentnosti antikorupcijskog sistema.
Kako prenosi Portal RTCG, predlaže se uspostavljanje nacionalne strategije za borbu protiv korupcije i podsjeća da bi svi organi vlasti, a ne samo Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), trebalo da preuzmu odgovornost za njeno efikasno sprovođenje.
GRECO je dao 22 preporuke nadležnim organima i ocjenjivaće poštovanje obaveza Crne Gore nakon 31. decembra naredne godine, do kada crnogorske vlasti treba da podnesu izvještaj o preduzetim mjerama.
U današnjem izvještaju se ukazuje da Zakon o sprečavanju korupcije uspostavlja neku osnovu za upravljanje sukobom interesa, praćenje imovine i garantovanje određenog nivoa transparentnosti.
Navodi se da je učinak ASK-a nedavno poboljšan, ali naglašava da je potrebno osigurati održivost njene nezavisnosti i ojačati njen kapacitet za djelovanje.
U izvještaju se preporučuje pojašnjavanje uloge Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije i sprovođenje djelotvornih planova integriteta unutar ministarstava.
GRECO je pozvao vlasti da preciziraju zakone i etička pravila za članove vlade i njihove savjetnike.
“Čini se da su pravila nekompletna i da im nedostaje koherentnost. Na primjer, još nedostaje Zakon o Vladi, a pravni okvir lobiranja bi trebalo da bude završen, kako bi se pokrili svi kontakti sa licima na najvišim izvršnim funkcijama, kako bi se povećala transparentnost takvih kontakata i dao mandat ASK-u da istražuje sumnje u pogledu lobiranja”, kazali su iz GRECO.
Oni su preporučili provjeru integriteta članova vlade i njihovih političkih savjetnika prije njihovog imenovanja, kao i praćenje njihove imovine i izjava o interesima kako bi se spriječili, identifikovali i upravljali mogućim sukobima interesa.
GRECO smatra da policija ne treba da bude podložna nepotrebnom političkom uticaju i napominje da operativna nezavisnost policije u obavljanju njenih posebnih zadataka mora biti prioritet.
Navodi se da je Uprava policije suštinski reorganizovana usvajanjem Zakona o unutrašnjim poslovima i da su donijete relevantne odredbe za sprečavanje sukoba interesa i kontrolu aktivnosti policijskih službenika.
“Policajci treba da prođu kroz provjeru integriteta prije imenovanja. Unutrašnje strukture za borbu protiv korupcije u policiji su uspostavljene, ali njihova uloga treba da se razjasni i obezbijedi praktična primjena Kodeksa policijske etike“, kaže se u izvještaju.
Kodeks bi, kako se navodi, trebalo proširiti, uz učešće predstavnika policije, kako bi obuhvatio pitanja integriteta kao što su sukob interesa, sekundarne aktivnosti, pokloni, kontakti sa trećim licima, spoljne aktivnosti, povjerljive informacije i drugo.
GRECO je preporučio uspostavljanje nezavisnog mehanizma koji bi omogućio javnosti da podnese žalbe protiv navodnog nedoličnog ponašanja policije i djela korupcije.
Ocjenjuje se da reforma pravosuđa stagnira pošto su ključna mjesta u pravosuđu ostala upražnjena, a antikorupcijski zakoni još nijesu usvojeni.
„Političke partije nijesu uspjele da postignu konsenzus o ključnim pitanjima, uključujući efikasnu primjenu izmjena i dopuna zakona o državnom tužilaštvu i imenovanjima u najvišim sudovima“, navodi se u izvještaju GRECO-a.
Prema njihovim riječima, medijski pejzaž je raznolik i pristrasan.
U izvještaju su navodi da zavisnost od politički povezanih poslovnih interesa ograničava uređivačku autonomiju, istraživačko novinarstvo i istinski pluralizam.
„Dok je kleveta pojedinaca dekriminalizovana, druge krivične odredbe koje ograničavaju slobodu izražavanja ostaju u zakonodavstvu, suprotno relevantnim međunarodnim standardima, i dovele su do kontroverznih osuda građana i novinara, iako je Skupština u decembru 2021. usvojila izmjene Krivičnog zakonika koje predviđaju da su napadi na novinare i druge medijske radnike krivična djela“, ističe se u dokumentu.
Dodaje se da je uloga civilnog društva prepoznata, ali da je potrebno promovisati.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
